Dostupni linkovi

logo-print

Uskoro procjena stanja u državi


Kristijan Švarc Šiling najavio je i razgovore sa domaćim političarima koji imaju podijeljena mišljenja o tome da li je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna supervizija Visokog predstavnika ili ne. Dugogodišnji poslanik u Parlamentu BiH Mirsad Ćeman kaže kako bi kao građanin želio da Bosna i Hercegovina može samostalno funkcionisati, ali napominje da to još uvijek nije moguće:

„Na bh. političkoj sceni nemamo potpuni konsenzus i spremnost da gradimo državu iskreno, ne očekujući neka razrješenja u bližem i daljem okruženju i u takvoj situaciji je, dakle, nerijetko prisutna nekada paraliza, a nekada inertnost organa Bosne i Hercegovine. Rekao bih da je upravo neophodna prijetnja. Prisustvo međunarodnog predstavnika će značiti faktor stabilnosti i reintegracije države.“

Sasvim suprotno, političari iz RS ističu kako je Ured visokog predstavnika u BiH već odavno trebalo zatvoriti. Međunarodna zajednica je svoj mandat u Bosni i Hercegovini završila i odluke mogu i moraju, bez pritisaka, donositi domaće vlasti, naglašava premijer RS Milorad Dodik:

„Mi ne smatramo da je smetnja da OHR i dalje radi na dejtonskim pitanjima, mogu da ostanu ovdje koliko god hoće, ali mislimo da ovlaštenja i sve treba da se prepusti domaćim vlastima. Mi smo spremni za tu tranziciju i na kraju krajeva, bez obzira na prisustvo OHR-a ovdje ili ne, ono što pripada nama kao naše autentično pravo da o tome odlučujemo i radimo, mi ćemo to raditi bez obzira na stavove OHR-a o nekim pitanjima, kao što su neke reforme koje se uporno pokušavaju nametnuti, a ne izgraditi kao faktor dijaloga, kao faktor dogovora, kao faktor onoga što je interes ljudi u čitavoj Bosni i Hercegovini.“

Neslaganja oko promjene Ustava te aktuelni problemi oko formiranja vlasti u državi pokazali su neslogu i disharmoniju domaćih vlasti koje su još uvijek obilježene nacionalizmom, smatra politički analitičar Ivan Lovrenović. Ipak transformacija OHR donijela bi bolju sliku o Bosni i Hercegovini, dodaje Lovrenović:

„Ja mislim da ta transformacija sama po sebi može značiti jedan relativno dobar pozitivan korak u daljem osamostaljivanju ove unutarnje bosanske političke strukture, jer ne bi predstavljali više onaj jaki kapacitet OHR-a kakav je bio do sada i koji je još uvijek bio obilježen, gotovo da kažem, ratnom ili svježe posljeratnom situacijom, nego bi, eto, predstavljao kao neku kopču prema mogućem bržem putu u Evropu. I sve će, u krajnjoj liniji opet zavisiti samo i isključivo o tome koliko će domaći političari, domaće političke partije konačno početi ovu zemlju doživljavati kao svoj pravi izazov i njezinu sudbinu, a ne svoje parcijalne političke interese.“

U Uredu Visokog predstavnika kažu kako je transformacija na neki način već počela, ali da još uvijek nije poznato kakav će mandat imati specijalni izaslanik EU u Bosni i Hercegovini. Šef komunikacija OHR-a Kris Benet kaže:

„Mandat evropskog specijalnog izaslanika nije još uvijek definiran, tako da vam ne mogu tačno da kažem. Ključno je da je međunarodna zajednica uložila tu u Bosni toliko godina da želi da prije svega sačuva stabilnost u Bosni i Hercegovini i da sačuva ovu investiciju.“

Benet dodaje da će konačna odluka o Uredu Visokog predstavnika u BiH biti donijeta krajem februara, a zavisiće i od situacije u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu.
XS
SM
MD
LG