Komisija koja će raditi na prijedlogu novih entitetskih simbola imaće 25 članova, kaže predsjednik Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Krstan Simić:
«Komisija se tek oformljuje i naravno da će komisija imati metod. Ona je raznovrsna, sastavljena je od dva odbora, u koja su uključeni predstavnik i predsjednika Republike i predstavnik Vlade. Naravno da će se koristiti određeni istoričari, određeni stručnjaci za simbole itd. To je ipak materija za koju većina poslanika, da ne kažem gotovo svi, nemaju ni elementarno znanje.»
Predsjednik Kluba poslanika Stranke demokratske akcije i Socijaldemoraktske partije BiH Tarik Sadović ističe da je u ovom trenutku sporan način na koji način će komisija donositi odluke:
«Već sada se zna da će komisija biti u multietničkom sastavu, sastavljena od predstavnika iz raznih konstitutivnih naroda i mi zastupamo stanovište da to ad hoc tijelo treba odluke donositi konsenzusom.»
Prema mišljenju Tomislava Tomljanovića iz Nove hrvatske inicijative kod traženja rješenja prvo bi se trebao definisati pristup rada komisije:
“Je li pristup tome da mi idemo ka nacionalnom, što je u Bosni izraženo - te nacije - pa da ganjamo nacaionalna obilježja i da, dakle, propišemo današnju uporabu nacionalnih obilježja, da ne izmišljamo nikakva nova - kao što smo izmislili bh. zastavu. Zato kažem treba razotkriti jesu li u pitanju nova obilježja ili ćemo mi reći imaju Hrvati svoja obilježja, Bošnjaci svoja, ali pitanje je primjene tih obilježja - gdje, kada i kako.»
Većina političkih stranaka se slaže da se do novih rješenja neće doći lako. Predsjednik Kluba poslanika Stranke za BiH Muharem Murseilović:
«Ali isto tako smatramo da je sama rasporava o tome, sama odluka djelimična Ustavnog suda jedan dobar početak vezan za to da se otvore ta pitanja i da se na jedan demokratski način, u jednoj demokratskoj atmosferi pokušaju usaglasiti neki stvaovi, neka mišljenja koja su sigurno dijametralno suprotna.»
Krstan Simić, Savez nezavisnih socijaldemokrata:
«Kako do tog rješenja doći, teško je u ovom momentu i zaključiti i pretpostaviti, ali zaista na ovom postupku i u ovom procesu će se prepoznati ko želi uspostavu demokratskih odnosa, ko želi uspostavu tolerancije, ko želi tražiti rješenja koja će biti prihvatljiva, s jedne strane – ili ko će ovu situaciju iskoristiti u dnevno-političke svrhe koje ne odnose dobro ni građanima RS-a, ni BiH.»
Tarik Sadović, Stranka demokratske akcije:
«Za nas u SDA je najprihvatljivije sljedeće rješenje: da se donese poseban zakon o upotrebi nacionalnih simbola svih naroda i nacionalnih manjina, što znači da bi se zakonom regulisalo na koji način, na kojim mjestima i u kojim prilikama se upotrebljavaju nacionalna obilježja, a da na razini entiteta, odnosno države BiH imamo neku vrstu zajedničkih obilježja sa kojima se svaki građanin ove zemlje može identificirati.»
Samo oni najhrabriji danas su bili spremni ponuditi i neko rješenje. Radovan Bjelogrlić, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata:
«Simboli bi izgledali kao simboli Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, s tim što bi se Slovenci izbacili, jer ih je i tada trebalo izbaciti, a uvrstili Bošnjaci kao autohtoni narod - i zaslužili su da imaju svoj izbor, a oni su izabrali ljiljane.»
Kako je rok za provođenje odluke Ustavnog suda BiH istekao još 20. decembra prošle godine, sa strepnjom se očekuje i sjednica Ustavnog suda BiH koja bi se trebala održati krajem ovog mjeseca. Ustavni sud BiH ne može nametnuti rješenja, ali može sadašnje simbole koji nisu stavljeni van snage proglasiti nevažećim do donošenja novih, objašnjava Simić. Prema mišljenju većine srpskih političara, najbolje bi bilo da Ustavni sud BiH produži rok za provođenje svoje odluke do kraja aprila ove godine, do kada bi komisija trebala završiti svoj rad.
«Komisija se tek oformljuje i naravno da će komisija imati metod. Ona je raznovrsna, sastavljena je od dva odbora, u koja su uključeni predstavnik i predsjednika Republike i predstavnik Vlade. Naravno da će se koristiti određeni istoričari, određeni stručnjaci za simbole itd. To je ipak materija za koju većina poslanika, da ne kažem gotovo svi, nemaju ni elementarno znanje.»
Predsjednik Kluba poslanika Stranke demokratske akcije i Socijaldemoraktske partije BiH Tarik Sadović ističe da je u ovom trenutku sporan način na koji način će komisija donositi odluke:
«Već sada se zna da će komisija biti u multietničkom sastavu, sastavljena od predstavnika iz raznih konstitutivnih naroda i mi zastupamo stanovište da to ad hoc tijelo treba odluke donositi konsenzusom.»
Prema mišljenju Tomislava Tomljanovića iz Nove hrvatske inicijative kod traženja rješenja prvo bi se trebao definisati pristup rada komisije:
“Je li pristup tome da mi idemo ka nacionalnom, što je u Bosni izraženo - te nacije - pa da ganjamo nacaionalna obilježja i da, dakle, propišemo današnju uporabu nacionalnih obilježja, da ne izmišljamo nikakva nova - kao što smo izmislili bh. zastavu. Zato kažem treba razotkriti jesu li u pitanju nova obilježja ili ćemo mi reći imaju Hrvati svoja obilježja, Bošnjaci svoja, ali pitanje je primjene tih obilježja - gdje, kada i kako.»
Većina političkih stranaka se slaže da se do novih rješenja neće doći lako. Predsjednik Kluba poslanika Stranke za BiH Muharem Murseilović:
«Ali isto tako smatramo da je sama rasporava o tome, sama odluka djelimična Ustavnog suda jedan dobar početak vezan za to da se otvore ta pitanja i da se na jedan demokratski način, u jednoj demokratskoj atmosferi pokušaju usaglasiti neki stvaovi, neka mišljenja koja su sigurno dijametralno suprotna.»
Krstan Simić, Savez nezavisnih socijaldemokrata:
«Kako do tog rješenja doći, teško je u ovom momentu i zaključiti i pretpostaviti, ali zaista na ovom postupku i u ovom procesu će se prepoznati ko želi uspostavu demokratskih odnosa, ko želi uspostavu tolerancije, ko želi tražiti rješenja koja će biti prihvatljiva, s jedne strane – ili ko će ovu situaciju iskoristiti u dnevno-političke svrhe koje ne odnose dobro ni građanima RS-a, ni BiH.»
Tarik Sadović, Stranka demokratske akcije:
«Za nas u SDA je najprihvatljivije sljedeće rješenje: da se donese poseban zakon o upotrebi nacionalnih simbola svih naroda i nacionalnih manjina, što znači da bi se zakonom regulisalo na koji način, na kojim mjestima i u kojim prilikama se upotrebljavaju nacionalna obilježja, a da na razini entiteta, odnosno države BiH imamo neku vrstu zajedničkih obilježja sa kojima se svaki građanin ove zemlje može identificirati.»
Samo oni najhrabriji danas su bili spremni ponuditi i neko rješenje. Radovan Bjelogrlić, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata:
«Simboli bi izgledali kao simboli Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, s tim što bi se Slovenci izbacili, jer ih je i tada trebalo izbaciti, a uvrstili Bošnjaci kao autohtoni narod - i zaslužili su da imaju svoj izbor, a oni su izabrali ljiljane.»
Kako je rok za provođenje odluke Ustavnog suda BiH istekao još 20. decembra prošle godine, sa strepnjom se očekuje i sjednica Ustavnog suda BiH koja bi se trebala održati krajem ovog mjeseca. Ustavni sud BiH ne može nametnuti rješenja, ali može sadašnje simbole koji nisu stavljeni van snage proglasiti nevažećim do donošenja novih, objašnjava Simić. Prema mišljenju većine srpskih političara, najbolje bi bilo da Ustavni sud BiH produži rok za provođenje svoje odluke do kraja aprila ove godine, do kada bi komisija trebala završiti svoj rad.
