Dostupni linkovi

logo-print

Human Rights Watch - Oštre ocjene za SAD


Mucenje, progoni i uznemiravanja, dio su problema kojima su i tokom 2006. godine bili izlozeni politicki aktivisti, novinari i obicni gradjani, objavila je u redovitom godisnjem izvjestaju medjunarodna, nevladina organizacija za zastitu ljudskih prava Human Rights Watch.

Na vise od 600 stranica, izvjestaj opisuje zlostavljanja u zemljama od Afganistana do Zimbabvea. Sjeverna Koreja, Mijanmar (bivsa Burma) i Turkemnistan navedeni su kao drzave s najrepresivnijim sistemima, dok se zbog pogorsanja stanja ljudskih prava i napada na neovisne medije ostro kritiziraju Kina, Rusija, Kazahstan, Uzbekistan i Iran. No, izvjestaj za 2006. posebno analizira stanje ljudskih prava i sloboda u Sjedinjenim Americkim Drzavama.

Zemlja koja je donedavo vazila za glavnog promotora i zastitnika u ovoj oblasti, svojom je "antiteroristickom politikom", institucionaliziranom od strane predsjednika Georgea W. Busha, izgubila kredibilitet na ovom polju.

Human Rights Watch tvrdi da odrzavanje americkog pritvorenickog centra u vojnoj bazi Guantanamo na Kubi, u kojem su smjesteni stranic oznaceni kako "pripadnici neprijateljskih snaga", simbolizira odustajanje sluzbenog Washingtona od moralnog vodstva u zastiti ljudskih prava i sloboda.

Neograniceno drzanje osumnjicenika u pritvoru, te primjena takozvanih alternativnih tehnika ispitivanja, koje ukljucuju dugotrajna potapanje glave u vodu, predstavlja klasican oblik mucenja, kaze izvrsni direktor Human Rights Watcha, Kenneth Roth:

"Human Rights Watch je izabrao petu godisnjicu uspostave pritvora u Guantanamu za objavljivanje svog godisnjeg izvjestaja o stanju ljudskih prava u svijetu, jer zelimo upozoriti na krizu predvodnistva s kojom se, na razini vlada, suocavava pokret za zastitu ljudskih prava. Tradicionalno smo vec naviknuti okretati se ka Sjedinjenim Drzavama i od njih ocekivati da vode u ovoj oblasti, ali zbog onoga sto se dogadja u Guantanamu, zbog politike administracije predsjednika Busha koja odobrava koristenje mucenja i pritvaranja ljudi bez sudjenja, vjerodostojnost Amerike kao zastitnika ljudskih prava, u mnogim je zemljama nestala. Neophodno je da netko hitno popuni to mjesto predvodnika u ovoj oblasti."

No, tko bi zbilja mogao preuzeti ulogu globalnog branitelja ljudskih prava? Zasigurno ne vlasti u moskvi ili Pekingu, kaze Roth i sugerira na jedinog moguceg, iako problematicnog kandidata:

"Ironicno je, ali dvije zemlje koje najvise zele preuzeti ovu ulogu su Rusija, koja u svoje napore za prosirenje utjecaja, posebno u oblastima bivseg Sovjetskog Saveza, aktivno ukljucuje tirane, i Kina koja se u razlicitim dijelovima svijeta nastoji domoci izvora za svoju brzorastucu ekonomiju, ne vodeci racuna o odnosu svojih partnera prema zastiti ljudskih prava. S takvom sivom slikom na umu, Human Rights Watch gleda na Evropsku uniju kao moguceg lidera u promociji i zastiti ljudskih prava u svijetu. Zajednica u kojoj je 27 drzava odanih zastiti ljudskih prava, cini se kao logican izbor. No, problem je u tome sto Evropska unija na ovom planu cini znatno manje nego sto bi mogla i trebala."
XS
SM
MD
LG