Dostupni linkovi

logo-print

Zatvorenici štrajkuju glađu


U štrajku se danas nalazi 27 lica jer su se, pored 22 lica koja su juče počela štrajk glađu u Kazneno-popravnom zavodu Kula u Istočnom Sarajevu, pridružila još 4 lica u Pritvorskoj jedinici Suda BiH, te prvooptuženi pred Sudom BiH za ratni zločin Abduladhim Maktouf koji se nalazi na izdržavanju petogodišnje kazne u Kazneno-popravnom zavodu Zenica, rekao je za Radio Sobodna Evropa Duško Tomić, advokat Zdravka Mihaljevića Pijuka koji se nalazi u grupi štrajkača:

«Njih 27 koji štrajkuju glađu primaju samo vodu i lijekove ukoliko je neko na liječničkom tretmanu i ne žele primiti u posjetu nikoga osim svojih branitelja. Juče sam posjetio moga klijenta Zdravka Mihaljevića Pijuka i vidio sam da su oni odbili doručak, ručak, a čuo sam da su odbili i večeru. I kao što rekoh, stvar se polako širi. Dakle, i gospodin Maktouf se pridružio štrajku glađu, i Momčilo Mandić, i još četiri pritvorenika koji se nalaze u Pritvorskoj jedinici Suda BiH.»

Pored zahtjeva da im se sudi po Krivičnom zakonu SFRJ, koji je mnogo blaži u odnosu na Krivični zakon BiH, prema riječima Tomića, štrajkači zahtijevaju da se uravnoteži sudska praksa kada su u pitanju odbrane sa slobode:

«Jer činjenica je da pred drugim sudovima kada se sudi za ratne zločine, pa i pred Haškim tribunalom, jedan priličan broj optuženih je do početka suđenja na slobodi - za razliku od prakse Suda BiH, gdje su svi do sada osumnjičeni za ratne zločine bili u Pritvorskoj jedinici i još uvijek se nalaze, izuzev jednoga - Vojkana Đurkovića koji se jedini brani sa slobode.»

Tomić smatra da su zahtjevi štrajkača opravdani jer, kako kaže, nedopustivo je da se jednom broju lica sudi po jednom zakonu, a drugim samo zbog toga što su na Sudu BiH za ratne zločine po drugom zakonu:

«Ja imam konkretno primjedbe jer sam branio pukovnika Hrvatskog vijeća obrane pred Kantonalnim ili Županijskim sudom u Travniku i imamo presudu po Krivičnom zakonu bivše SFRJ.»

Nerma Jelačić, direktor Balkanske istraživačke mreže koja prati rad Suda BiH, smatra da zahtjevi štrajkača opravdani:

«Optuženi i osuđeni koji su stupili u štrajk glađu jesu u pravu. Naime, ono na šta se oni pozivaju se ustvari tiče Evropske konvencije za ljudska prava i Evropska konvencija u tom svom dijelu zabranjuje izricanje optuženome teže kazne od one koja je bila primjenjiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela.»

Čitav problem, smatra Jelačić, nastao je prilikom usvajanja Krivčinog zakona BiH jer nije donesena odluka da time prestaju važiti do tada važeći zakoni:

«Tako da mi sada u BiH imamo u primjeni četiri zakona - zakon SFRJ, zakon BiH i dva entitetska zakona, koji se u određenim stavkama razlikuju. Zakon SFRJ se najviše razlikuje po tome što on predlaže kazne za krivična djela ratnog zločina u visini od 15 do 20 godina zatvora, dok KZ BiH predlaže kazne od 40 do 45 godina zatvora, ovisi o kojem je djelu riječ.»

Zbog toga potrebno je da nadležne institucije što prije izvrše harmonizaciju krivičnih zakona u BiH, zaključuje Jelačić.

Svjesni ovoga su i u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.
Čitavo krivično zakonodavstvo trebalo bi podvrći reviziji i na tome je jedna radna grupa Ministarstva radila skoro godinu dana, kaže ministar pravde BiH Slobodan Kovač:

«Tako da postoji jedan pravni interegnum i moguće je da ima i nekih feleričnih rješenja u zakonodavnoj regulativi, a moguće je da ih ima i u primjeni. No, vrlo bi sad teško bilo ispraviti bilo šta na način kao što ti ljudi misle da se to učini i mislim da bi trebalo požuriti sa izmjenom ovog materijalnog dijela Krivičnog zakona.»

Ovo je kompleksno pitanje s kojim će se morati baviti novo Vijeće ministara BiH, kaže Kovač:

«Kompleksno pitanje i zbog toga što je veliki broj slučajeva i prosesuiran, neki slučajevi su okončani i pravosnažnim presudama, neki ljudi su i otišli na izdržavanje kazni. A evo, vidite, imamo sad i tu situaciju da je štrajk glađu poprimio pomalo i epidemiološke razmjere, jer nekako postalo je i pomodno da se štrajkuje glađu da bi se nešto izdjejstvovalo, s čim se ja ne slažem.»
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG