Dostupni linkovi

logo-print

Treba li tražiti druge energetske partnere?


Mirjan RAKELA

Rusija je čak i u doba hladnoga rata bila siguran opskrbljivač Evrope energentima, kazala je danas Angela Merkel u Berlinu tijekom susreta sa predsjednikom Evropske komisije Jose Manuelom Barrosom. Neprihvatljiv je izostanak bilo kakvih konzultacija o prekidu isporuka, istaknula je njemačka kancelarka:

"Taj prekid uništava međusobno povjerenje. Zato ćemo ruskim partnerima, ali i Bjelorusiji, staviti do znanja da su konzultacije minimum koje treba poštovati i konzultacije moraju postati pravilo."

Reagirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom sastanka svoje vlade u Kremlju, ističući kako treba nastaviti razgovore sa Minskom oko nastalog spora, jer "treba se učiniti sve kako bi se zaštitili intersi zapadnih potrošača".

Bjelorusija je početkom godine odlučila uvesti porez na transport ruske nafte preko svog teritorija kao odgovor na rusko poskupljenje plina. Naime, Bjelorusi su krajem godine bili primorani pristati na cijenu ruskog plina od 100 dolara, za razliku od dotadašnjih 45, pa je Minsk odredio gotovo porez od 47 dolara na tonu nafte koja prolazi naftovodima preko njenog teritorija prema Zapadu.

Evropa je, međutim, brzo reagirala iako ne postoji ozbiljnija opasnost da dođe do energetske krize, barem ne u skorije vrijeme. Leo Drollas, zamjenik direktora u Centru za globalne energetske studije u Londonu, za Radio Slobodna Evropa ističe da evropske zalihe mogu pokriti i eventualni dvogodišnji izostanak isporuka naftovodima Družbe. No, ovaj, kao i prošlogodišnji spor sa Ukrajinom upozorio je Evropu da treba tražiti i druge energetske partnere:

"Očito je da Evropa ovisi od Rusije. No Evropa plaća realne cijene i nafte i prirodnog plina i ne vidim razlog zašto bi Rusija obustavile isporuke svojih energenata. Između Zapadne Evrope i Rusije zapravo i nema velikih političkih nesuglasica i ne vidim ih ni u budućnosti."

Ipak, u Bruxellesu je najavljeno je da će Unija 10. siječnja izaći sa novom energetskom strategijom koja bi uključivala bliskije veze sa Norveškom, Alžirom, Turskom, srednjoazijskim zemljama, posebnom kavkaskim državama. Drollas međutim upozorava:

"Spomenute zemlje, osim Norveške, imaju i vlastitih poteškoća. Primjerice, evropska ideja da se osloni na više različitih opskrbljivača nije loša, ali je i ranjiva, posebno jer bi se trebala osloniti na prilično nestabilne dijelove svijeta."

Evropa bi se, smatraju stručnjaci, trebala osloniti i na druge energetske izvore, primjerice nuklearnu energiju. Eksperti poput Drollasa su čak uvjereni da bi to osnažilo sigurnost Evrope, jer obogaćivanje urana teško može biti ugroženo vanjskim prijetnjama, kao što je to slučaj sa isporukama nafte i prirodnog plina.
XS
SM
MD
LG