Dostupni linkovi

Promena međunarodnih stavova?


Zoran PRERADOVIC, Gëzim BAXHAKU

Iako nije želela da precizira kako vidi budućnost Kosova, naglasivši da specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari još uvek nije dostavio svoje rešenje o statusu, nemačka kancelarka Angela Merkel kazala je TV stanici ZDF da Kosovo sigurno neće biti manje nezavisno, ali i da je važno da se kosovska želja za većom nezavisnošću ne može ostvariti po cenu nemira u Srbiji. Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica ističe da se bilo koja procena kada je reč o Kosovu mora kretati u okviru Povelje UN i onoga na čemu se ona temelji:

“Povelja UN u centar svega stavlja državu i garantuje njen integritet. To je neki okvir u kome se može kretati rešenje za budući status Kosova. Tu nezavisnosti nema.”

Stav Angele Merkel predstavlja nemački odgovor na nezvanične informacije da će specijalni izslanik UN Marti Ahtisari odmah nakon izbora u Srbiji 21. januara objaviti nacrt rešenja za status Kosova smatra portparol DS Jelana Marković:

“Mislim da je ovo odgovor Nemačke da se sa preuranjenim, brzopletim rešenjima ne sme ići, naročito ukoliko oni nisu proizvod kompromisa. S druge strane, važno je u tome videti činjenicu koju su mnogi osporavali - da mesta za diplomatsku inicijativu više nema i da je sve rešeno. Vidno je da se stavovi kod velikih sila pomalo pomerili i da se više situacija na Kosovu ne gleda tako jednostrano i da je argumentacija koju Srbija iznosi da rešenje koje bi bilo nekakav oblik nezavisnosti može da ima ozbiljne reprekusije na čitav region.”

Istovremeno, u Beogradu ističu da nakon izjave nemačke kancelarke Merkel ne mogu da predvide da li u kososvkom političkom korpusu postoji bilo kakvo rešenje prihvatljivo za albansku stanu koje ne podrazumeva nezavisnost. Savetnik premijera Srbije za spoljnu politiku Vladeta Janković ocenjuje da je je veoma važno što Nemačka kao predsedavajuća zemlja EU i važan član Kontakt-grupe kroz izjavu svoje kancelarke zauzima ovakav stav.

“Ovo samo znači još jedno ohrabrenje u smislu očekivanja da se kosovski roblem reši pre svega kompromisom. I drugo, važnije, da taj kompromis bude zasnovan na temeljnim principima međunarodnog prava. Drugim rečima, o najvišem mogućem stepenu autonomije može se i treba pregovarati, ali o narušavanju integriteta i suvereniteta teritorije jedne nezavisne i međunarodno priznate zemlje - pregovora ne bi smelo da bude.”

Rešavanje kosovskog problema nije tako jednostavno kao što se u međunarodnoj zajednici u prvi mah smatralo i to uverenje sada sve više sazreva, kaže Jelica Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji I naglašava:

“Niko nema iluzija da Srbija može da vlada Kosovom, ali s druge strane, da jedna puna nezavisnost Kosova koja bi se donela bez ikakvih oročavanja, uslovljavanja, bez ikakvog vođenja računa o regionalnim implikaijama, pa i evropskim implikacijama, mislim da se sve to sada stavlja u jedan mnogo širi kontekst i da će rešenja sigurno biti suptilnija nego da se sve odvijalo predviđenom putanjom da se rešenje donese do kraja prethodne godine.”

Na posletku, Jelica Minić zaključuje da će međunarodna zajednica u određivanja statusa Kosova morati da vodi računa o eventualnim implikacijama po demokratiju u Srbiji:

“Tražiće se varijante koje će makar biti ‘face saving’ za spašavanje nekog obraza vlastima u Srbiji, pomoć da se konsoliduje demokratija u Srbiji.”

* * * * *

Svesna da je nemoguće postići sporazum o budućem statusu Kosova u pregovorima između Prištine i Beograda, međunarodna zajednica je te pregovore tako koncipirala da se u suštini o statusu uopšte nije diskutovalo, već se razgovaralo o pitanjima koja su vezana za položaj srpske zajednice, garancijama za njenu bezbednost i očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa, ocenjuju politički analitičari na Kosovu.

Analitičar Shkelzen Maliqi smatra da međunarodna zajednica nije pregovore zamislila kao razgovore između Prištine i Boegrada o statusu, već o drugim pitanjima:

“Međunarodni predstavnici se nisu čak ni trudili da razgovaraju o statusu, jer su od početka znali da će o tome sami odlučiti i to je bila njihova strategija, jer su znali da nema saglasnosti.”

Maliqi ističe da je međunarodni faktor kontrolisao sve okolnosti vođenja pregovora ali i situaciju na Kosovu. On ističe da se znalo koja će biti preporuka za konačni status Kosova:

«Znali su čak i koja će biti glavna preporuka rešenja koja će dovesti do nezavisnosti Kosova sa međunarodnim nadzorom, ali su tokom pregovora hteli da postignu saglasnost oko statusa Srba, oko njihovog položaja i zaštite.”

Iako je međunarodna zajednica izjavljivala da se zalaže za rešenje statusa Kosova sporazumom Prištine i Beograda, to je praktično teško postići zbog suprostavljenih stavova obeju strana, kaže analitičar Ilir Dugolli:

“Rešenje sporazumom bi bilo najlakše i najprostije rešenje za međunarodnu zajednicu, jer se na taj način situacija ne bi iskomplikovalo kako je to sada, da unutar sebe pronađe jedinstveno rešenje.”

Dugolli smatra da je veoma značajno ne samo kako će se ponašati Priština i Beograd već i značajnije kako će se ponašati i predstavnici međunarodne zajednice nakon predstavljanja predloga rešenja:

“Ima indikacija da će biti razgovora nakon predstavljanja paketa u smislu razgovora unutar različitih međunarodnih faktora, tako da zarad postizanja konsenzusa unutar međunarodnog faktora mogu da se određeni elementi modifikuju i promene kako bi se našao zajednički imenitelj koji je prihvatljiv i za činioce u međunarodnoj zajednici.”

On kaže da je međunarodna zajednica od početka imala stav o tome kako treba da izgleda rešenje i da približi stavove ostrana u pregovorima tom rešenju. Međutim, do sada nije bilo ni najmanjeg približavanja stavova strana u pregovorima, kazao je Dugolli.

Predstavnici institucija i političkih partija Kosova smatraju da nisu potrebni nikakvi razgovori između Prištine i Beograda o predlogu rešenja statusa koji će predstaviti posrednik Marti Ahtisari, već da obe strane svoje predloge, sugestije i komentare trebaju dostaviti međunarodnom posredniku, kako bi se na Savetu bezbednosti donela odluka o statusu Kosova, za koju su, kako kažu, sigurni da će biti nezavisnost.
XS
SM
MD
LG