Dostupni linkovi

logo-print

Srbi nisu jednaki pred zakonom


Milan Cvjetković iz Vodica kraj Šibenika, jedan je od devetorice građana tog dalmatinskog gradića koji su preko Centra za razvoj demokracije podnijeli Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske prijavu zbog psihičkih i fizičkih maltretiranja, hapšenja i pritvaranja ratnih devedesetih, isključivo zbog srpske nacionalnosti:

„Gore je bila policijska postaja u kojoj su bili oni. Poslije su imali neko malo skladište, tri sa tri, i tu nas je uvijek boravilo od 10 do 20, zavisi kako kada. Stavljali su nam čarapu na glavu. Bacali su staklo na pod pa su nas tjerali da pužemo preko stakla, kao da se provlačiš ispod žice. Dosta ih je bilo sa isječenom kožom, isparanih bedara i stomaka. Bilo je svašta.“

Voditeljica Centra za razvoj demokracije, Semina Lončar, napominje da je riječ isključivo o civilima, ne samo Srbima, već i Vodičkim Hrvatima koji nisu podržavali tadašnju HDZ-ovu vlast:

„To nisu bila obična pritvaranja i hapšenja. Njihovo vozilo bi se zaustavilo i izvlačilo bi ih se iz automobila. Vezivali su im ruke i noge i trpali ih u policijsko vozilo, ili vozilo hrvatske vojske. Prislanjao im se pištolj na čelo i prijetilo im se. Čitava ta priča i njihov progon, zastrašivanje i podmetanje bombi su bili radi toga da im se oduzme imovina, da ih se protjera.“

Nakon puštanja iz pritvora mnogi od tih Srba u strahu su iseljavali u Knin i s tamošnjim Hrvatima, koji nisu bili u ništa boljem položaju, fiktivno mijenjali svoje kuće u Vodicama. No, poslije Oluje, ostali su i bez svojih u Vodicama, jer ih je šibensko sudstvo promptno uknjižilo na imena doseljenih Hrvata, ali i bez kuća iseljenih Hrvata u Kninu, koje nikad nisu ni prepisali na svoje ime:

„Hrvati su te ugovore donosili u poresku upravu koja je ovjerila samo njihov potpis i kao takav ih je smatrala dovoljno validnim da se mogu knjižiti na sudu. Sud je također prihvatio te ugovore, ovjerene samo od jedne strane, i odmah je u roku od par dana preknjižavao to vlasništvo na kninske Hrvate.“

Od Državnog su odvjetništva zatražili da se navodi o počinjenim ratnim zločinima u Vodicama ispitaju, no, prije mjesec dana, stigao je negativan odgovor:

„Jednostavno su šturo, u par rečenica, odgovorili da nema elemenata kaznenog djela koje smo prijavili. Pripremamo materijal i idemo na Međunarodni kazneni sud da prijavimo Hrvatsku zbog toga što nije procesuirala ovaj ratni zločin.“

Veljko Miljenović iz Hrvatskog helsinškog odbora kaže da slučaj iz Vodica, ali i brojni drugi, potvrđuju da su hrvatski građani jednaki pred zakonom, ali, na žalost, još uvijek ne i pred sudovima:

„Možemo mi pričati što god hoćemo, i o ravnopravnosti pred sudovima, ali počevši od Medačkog džepa, preko Bljeska i Oluje vidjeli smo u sudskom postupku da se apsolutno nejednako tretiraju građani srpske nacionalnosti u odnosu na one koji su optuženi sa hrvatske strane.“

I Saborski zastupnik i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, Vojislav Stanimirović, ocjenjuje da su pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj pred hrvatskim sudovima i danas diskriminirani po etničkom principu, osobito kad je riječ o ratnim zločinima:

„Jer procesuiranje za ratne zločine uglavnom se odnosi, u 95 posto slučajeva, na pripadnike srpske zajednice, a svega u pet posto slučajeva na pripadnike većinskog hrvatskog naroda.“

Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj u svom zadnjem izvještaju naglašava kako je ipak vidljiv napredak u suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj, ali ne dovoljno. Glasnogovornica Antonela Cerasino pojašnjava kako to znači da prijašnja politika ispolitiziranih suđenja, uvelike određena etničkim porijeklom žrtve, nije više tako česta:

„Ali je etničko porijeklo i dalje jedno od čimbenika koji se uzimaju u obzir pri odlučivanju protiv koga i koji će se zločini procesuirati.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG