Dostupni linkovi

logo-print

Ribe vole Jadran


Na Jadranu se događa da i stari, iskusni ribari, poput 75-godišnjeg Gojka Medaka iz Komina u dolini Neretve, u čudu ostanu pred nekom novom vrstom. On je potkraj godine u svojoj vrši na ušću Neretve ulovio plavog raka:

„Od malih nogu sam sa ocem u lovu i takav primjerak nikada nisam vidio. Slučajno sam i ovog uhvatio. Bio je među ostalim rakovima.“

Plavi rak je stigao s Atlantika gdje ga zovu „plivajući rak“ i smatra se da se širi balastnim vodama. Neznanac lijepo izgleda, ali izaziva strah:

„Prvi put kada sam ga vidio, pomislio sam da je list, ali kada sam ga uhvatio, on se izvrnuo i zamalo me nije ubo, a ima i čim, vjeruj mi.“

Medakov ulov uljeza iz Atlantika je bila vijest dana u Kominu:

„Svako je dolazio da ga vidi. Kada na njega prstom pokažeš u kanti, on se izvrne takvom brzinom da te pecne.“

Plavi rak je jestiv, ali Gojko Medak bi razmišljao prije nego li bi ga se okusio:

„Nisam ljubitelj i ne znam kako bi ga spremo. Nisam ga nikada jeo. Možda bi i zamirisao.“

Gojkov plavi rak je preživio i našao se u akvariju jednog restorana u Malom Stonu. No, upravo za uzgajališta kamenica u Malostonskom zaljevu taj rak može biti opasan, kaže nam Vladimir Onofri s dubrovačkog Oceanografskog instituta:

„On ugrožava uzgajališta kamenica. U Americi su one na dnu i plavi rak ih uništava lako, ali ovdje su obješene, pa će mu biti teži pristup.“

Rakovi su manji problem, a najveći su alge:

„Od alge koja živi u srednje toplim morima, koja je došla u Jadran, stvorila se jedna nova generacija koja je otporna na hladnije more. Strahovito se brzo širi i njen rast je do 2,5 centimetra na dan, dok naša morska cvjetnica raste dva centimetra na godinu. Sigurno će biti promjena u moru. Priroda to sve na neki način regulira.“

Dolaze i nove ribe kroz Sueski kanal iz Crvenog mora:

„To su vrste koje su karakteristične za toplija mora. Globalno zagrijavanje se osjeća i na moru, tako da se areal i riba i algi i rakova proširuje i na Jadran.“

Nove vrste idu sve sjevernije. Tako se riba streljka iz južnog Jadrana već udomaćila u Neretvanskom kanalu:

„Ona je strahovita grabljivica i lovi sve moguće. Ima oštre zube. Svaku ribu precvika na pola. Ne bira plijen.“, kaže nam sportski ribar iz Gradca, Đorđi Viskić. Takva grabljivica ostavlja traga:

„Svako malo kada bacim parangal naiđem na jedno 30 posto riba prepilanih na pola, a to sve je rezultat njezinog djelovanja.“

Vladimir Onofri zaključuje:

„Očito je da se nešto mijenja u prirodi. Mijenja se iz godine u godinu. To je proces koji je normalan, ali je sada ubrzan zbog ljudskih aktivnosti na zemlji, pa i u moru.“

I more ima svoje aktivnosti - njegova površina raste i to se odražava na deltu Neretve koja, kaže nam Gojko Medak, postaje sve slanija:

„To se vidi po lovu lignji. U Metkoviću prije nije bilo sipa. To nije dobro.“

Ali kad su već tu, mora ih se i loviti:

„Možda je nešto zabranjeno loviti od tih morskih riba, ali moraš biti u prekršaju jer moraš nešto i pojest.“
XS
SM
MD
LG