Dostupni linkovi

logo-print

Popis da, ali kada?


Danas su stavovi oponenata po pitanju vremena popisa znatno približeni. U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, koji je inicijativu za popisom pokrenuo i na državnom i na entitetskom nivou, smatraju da se pitanje popisa nepotrebno politizira. Potpredsjednik SNSD-a Krstan Simić:

„Jer vjerovatno se popisa pribojava, ne znam ni ja čega, bošnjačka strana. Hrvatska strana je iznijela argumentaciju da bi obavljanje popisa bila ustvari verifikacija etničkog čišćenja. Mi se zalažemo, i nakon konstituisanja vlasti na nivou BiH ćemo to pitanje vrlo vrlo intenzivno pokrenuti, kako bismo stvorili pripreme da, u najgorem slučaju, popis bude 2010. godine, jer standard je da se popis stanovništva vrši svakih 10 godina.“

I u Stranci demokratske akcije misle da popis treba izvršiti do 2010. ili 2011. godine. Smatraju da će do tada Aneks 7 biti najvećim dijelom implementiran. Član glavnog odbora SDA Tarik Sadović:

„Mislimo da će do tada najveći broj prognanika biti u prilici da definitivno riješi pitanje ili povratka ili ostanka tamo gdje žele i da neće više biti političkih prepreka tom, svakako značajnom činu.“

Sadović ipak opominje da je tek jedan aspekt Aneksa 7 implementiran, a to je povrat imovine. Krstan Simić kaže da se priča o povratku i popisu stanovništva bespotrebno politizuje:

“Više je tu političko pitanje koje bi možda dovelo pitanje odnosa oko konstituisanja vlasti, zastupljenosti, itd.“

I dok je u fokusu pažnje političara konstituisanje vlasti nakon budućeg popisa, demografi i statističari s nevjericom prate te polemike. Oni se pitaju kako bilo koja ozbiljna institucija u BiH može planirati razvoj, s obzirom da ne barata osnovnim pokazateljima. Docent doktor Draško Marinković, profesor demogeografije na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu:

„Očigledno je da na ovom prostoru ima veliki deficit statističkih pokazatelja. Međutim, ono što mi stalno apostrofiramo sa naučne strane je to da su mnoge strategije u posljednjih desetak godina otišle u krivom toku. Znači, ako ne znamo s kakvim demografskim potencijalom raspolažemo, ne znam čemu onda pravljenje nekih strategija u smislu ekonomskog razvoja, itd. Ja ne znam, ni ove procjene koje se prave u zadnje vrijeme, one su veoma, onako blago rečeno, daleko od objektivnosti. Znači, ne možemo računati nisačim ozbiljnim u budućnosti bez pravog popisa stanovništva.“

Stručnjaci kažu da je popis neophodan kako bi se prirodni resursi, proizvodne snage i ostali parameri mogli kvatifikovati i upoređivati kako sa stanjem iz prethodnog popisa, tako i sa zemljama u okruženju. Bez vitalnih demografskih pokazatelja neozbiljno je praviti bilo kakvu strategiju razvoja, zaključuje Draško Marinković i ističe da je popis civilizacijsko, a ne etničko pitanje.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG