Ankica BARBIR - MLADINOVIC
Po prvi put, nakon 'Oluje', s predstavnicima izbjeglih hrvatskih Srba izravno u Zagrebu razgovaraju predstavnici hrvatske vlasti. Naime, sva dosadašnja komunikacija i razgovori o problemima njihova povratka odvijala se putem nevladinih udruga. Prvi ih je jutros primio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a razgovor je umjesto predviđenih pola sata trajao puni sat.Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac izvjestio je nakon sastanka da se razgovaralo o svim relevantnim temama - od stanarskih prava do pitanja nestalih, listama osuđenih u odsutnosti, konvalidaciji radnog staža i problemima obnove zbog kojih se trenutno vodi čak 17.000 žalbenih postupaka. Milorad Pupovac:
„Ovaj susret omogućava da se, pored Sarajevske deklaracije, predstavnici izbjegličkih udruženja ne obraćaju samo međunarodnim insitucijama, ne obraćaju se samo javnosti u Srbiji nego da se pored toga mogu direktno početi obraćati i institucijama Republike Hrvatske. Predsjednik države je zapravo ovim sastankom otvorio tu mogućnost komunikacije.“
Predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih Srba Milojko Budimir zadovoljan je razgovorima i novinarima je izjavio da su po svim otvorenim pitanjima naišli na puno razumijevanje hrvatskog predsjednika:
„Nas posebno zanimaju stanarska prava odnosno povrat tih izgubljenih stanarskih prava jer 'stambeno zbrinjavanje' ne može biti supstitucija za oduzeta stanarska prava.
Hrvatski predsjednik je, prema riječima Milorada Pupovca, ponovio kako povratka na društveno vlasništvo ne može biti, ali niti osporavanja prava koja iz tog vlasništva proizlaze. Milorad Pupovac:
„Na taj način je hrvatski predsjednik indirektno zamjerio modelu 'stambenog zbrinjavanja' jer ne predviđa mogućnost da ljudi, nakon određenog razdoblja, imaju mogućnost da te stanove i otkupe, a to je ono što traži i Srpsko narodno vijeće i izbjeglice.“
Predstavnici izbjeglih Srba zatražili su od predsjednika Hrvatske da se založi i za ubrzanje procesa identifikacije
poginulih i nestalih Srba kojih je, prema njihovim popisima, oko 2.500, najviše stradalih u Oluji. Milojko Budimir:
„Mi smo izrazili negodovanje činjenicom da se danas još uvijek ne vrši iskapanje grobnica kojih ima registriranih oko 24 takve grobnice i što identifikacija ide izuzetno sporo.Oni su državljani Hrvatske i čini nam se da bi trebali imati isti tretman kao i ostali koji su nastradali ili nestali u ovome ratu, te da se uvrste na jedinstvenu listu nestalih u Hrvatskoj.“
Što se tiče skupnih lista osumnjičenih Srba za ratne zločine i osuđenih u odsutnosti, udruženja izbjeglih Srba slažu se sa stavom hrvatskog predsjednika da se krivnja individualizira i cijeli problem riješi prema već potpisanom Sporazumu između Hrvatske i Srbije. Milorad Pupovac kaže da ovog trenutka ne znaju točno o kojem se broju radi, ali zadnja brojka koju su imali govori o otprilike 1.900 osoba:
„Oni koji su doista počinili ratne zločine i za koje Hrvatsko državno odvjetništvo i Tužiteljstvo u Beogradu, na osnovu razmijenjenih podataka, imaju čvrste dokaze da su počinili zločine ili da su sudjelovali u počinjavanju zločina ili da su odgovorni za to što su počinjeni zločini po nekom drugom osnovu - ti ljudi trebaju biti budu sankcionirani. A oni za koje nema takvih dokaza, koji se nalaze se na grupnim optužnicama i koje su rezultat jedne vrste kampanje, da ti ljudi ne budu predmet takvih lista i da se ne nalaze na takvim listama.Vjerujemo da će to pitanje biti također bolje riješeno.“
