Dostupni linkovi

logo-print

Manje priče, više rada


Dženana KARABEGOVIC, Žana KOVACEVIC

U prvoj izjavi za medije nakon imenovanja, Špirić je rekao da će učiniti sve da građanima u Bosni i Hercegovini bude bolje:

„Veliki su izazovi pred Bosnom i Hercegovinom. Ovo je vrijeme kada ćemo, kada ću JA barem, manje pričati, a više raditi, zajedno sa svojim timom, kako bismo udovoljili svim obavezama koje stoje pred Bosnom i Hercegovinom u četvorogodišnjem periodu. Ostaje sada kratko vrijeme da dobijemo imena za ministarska mjesta i zamjenike ministara da se sačini operacionalizacija programa, a na bazi ciljeva koje su lideri političkih partija jučer zajedno dogovorili. Ja se nadam da ćemo taj posao vrlo brzo s uspjehom završiti i da ćemo izaći pred predstavničko vijeće Parlamentarne skupštine BiH sa jednim programom koji će biti okosnica našeg djelovanja u narednom periodu.“

Na novinarsko pitanje kada se može očekivati konstituisanje Vijeća ministara BiH, prvi čovjek ove institucije, Nikola Špirić, je odgovorio:

„Do konstituisanja Vijeća ministara moramo poštovati parlamentarnu proceduru provjere ministara. Ne treba čekati krajnji rok. Ja mislim da sve možemo uraditi uz pretpostavku maksimalne koordinacije i želje svih da to završimo do konca januara, eventualno u prvoj sedmici februara mjeseca.“

Upitan da prokomentariše na koji način će funkcionisati parlamentarna većina sastavljena od sedam političkih partija s obzirom na njihove različite poglede na pojedina pitanja, kao što su reforma policije i ustavne promjene, predsjedavajući državnog Predsjedništva Nebojša Radmanović je odgovorio:

„Nije tajna da u Bosni i Hercegovini imamo razlika kada je u pitanju pogled na unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine. Ali, rekli smo da smo svi, dakle svih sedam političkih partija koje će činiti parlamentarnu većinu, za reformu Ustava. Reforma ustava u svakoj zemlji, pa i u Bosni i Hercegovini, je mukotrpan posao, oko koga treba da se usaglasimo, politički predstavnici, i kad nije zemlja ovako složena kao što je Bosna i Hercegovina. Ali, velika je stvar da smo se opredijelili svi da na tome radimo.“

* * * * *

Dogovor predstavnika sedam političkih stranaka o uspostavi vlasti na državnom nivou i imenovanje Nikole Špirića za mandatara Vijeća ministara, za većinu bh. političara je pozitivan korak naprijed ka konačnom sprovođenju izbornih rezultata na koje se čekalo tri mjeseca.

Postignuti kompromis u raspodjeli vlasti na državnom nivou, prema ocjeni većine, jedino je moguće rješenje. U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, čiji kandidat Nikola Špirić je imenovan za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, ne kriju zadovoljstvo postignutim, iako su od traženih tri dobili dva ministarska mjesta, kaže učesnik jučerašnjih pregovora u Sarajevu Krstan Simić:

“U konkretnoj podjeli mi smo zadovoljni jer smo one principe koji su postojali ranije, prihvatili, te smo se saglasili da onaj koji ima predsjedavajućeg, treba da ima dva ministra, jer je to bilo i u prošlom sazivu, pa smo rekli da je to u redu. Dobili smo i tri zamjenička mjesta. Mi sada očekujemo da ćemo ući u reformske procese, ali ponovo podvlačim da će naši reformski procesi podrazumijevati da se gradi jedan ustavno-pravni poredak koji bi bio održiv.”

Predstavnici sedam stranaka potpisali su i Sporazum o programskim ciljevima, u kojem su kao generalni cilj definisani uslovi čije ispunjavanje vodi potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Upravo postizanje sporazuma programskim ciljevima za predsjednika SDA Sulejmana Tihića je najvažniji rezultat sastanka:

“Važno je da građanima kažemo šta ćemo raditi, u kojem pravcu idemo, a ne samo da napravimo nekakvu koaliciju ili partnersvo za fotelje, za raspored pozicija. I zbog toga ja ističem uvijek ovu činjenicu značaja programskih ciljeva.”

Iako dva HDZ-a nisu postigla međusobni sporazum o raspodjeli vlasti, potpisi predstavnika obje stranke stavljeni su na dokument o programskim ciljevima, a pripala su im i tri ministarstva. Tako, suprotno prvobitnim očekivanjima, i Hrvatska demokratska zajednica BiH i Hrvatska demokratska zajednica 1990. podijeliće vlast na državnom nivou. Vinko Zorić iz HDZ-a 1990. kaže:

“Ako ijedan narod treba podijeliti odgovornost na razini i Bosne i Hercegovine i Federacije, onda je to hrvatski, jer je najmalobrojniji i jer ni jedna opcija nije dominantna nad drugom.“

Stranke koje će činiti parlamentarnu većinu i čiji bi predstavnici u naredne četiri godine trebalo da vode BiH, imaju veoma različite političke ciljeve i programe, što bi ovu novu vlast moglo učiniti neefikasnom, smatra politički analitičar iz Banjaluke, Ivan Šijaković:

„Ustvari, oni više vode računa o svom položaju, a ne o tome kako će biti građanima, kako će funkcionisati institucije. Oni su se potpuno izdvojili iz društva. Vidite, reč je o sedam vrlo heterogenih partija. Očekivati da one naprave glavne institucije države BiH je potpuno iluzorno, ali prosto nemoguće je njima u ovom trenutku se suprotstaviti. Oni se pozivaju na izborne rezultate, pozivaju se na građane, pozivaju se na sve one s kojima su izmanipulisali.“

U dogovorenim, programskim ciljevima su: rješavanje pitanja u vezi sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, ustavna rješenja, provođenje Dejtonskog sporazuma, provođenje sporazuma o sukcesiji imovine i regulisanje statusa državne imovine.

* * * * *

Na jučerašnjem sastanku u Predsjedništvu BiH načelno je dogovorena i raspodjela ministarskih pozicija u Vijeću ministara BiH po nacionalnom ključu. Po tri ministarske funkcije pripale su Bošnjacima i Hrvatima, a Srbima uz mjesto predsjedavajućeg Vijeća i dva ministarska mjesta.

Bošnjaci su dobili mjesta ministra vanjskih poslova, ministra sigurnosti, ministra odbrane i ministra za ljudska prava i izbjeglice. Srbima je pripala funkcija ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i civilnih poslova, a Hrvatima mjesta ministra prometa i komunikacija, ministra pravde i ministra finansija i trezora.

Jučerašnjem sastanku u Sarajevu, kojeg je organizovao predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, prisustvovali su predstavnici SNSD-a, SDA BiH, Stranke za BiH, Partije demokratskog progresa (PDP), HDZ BiH, HDZ 1990 i Narodne stranke Radom za boljitak (NSRZB). Dogovoreno je da će ove stranke u naredne četiri godine činiti parlamentarnu većinu. Na sastanku je usaglašeno i rukovodstvo Zastupničkog doma Parlamenta BiH, čiji će prvi predsjedavajući biti član Stranke za BiH Beriz Belkić. Prvi njegov zamjenik biće Niko Lozančić iz HDZ BiH, a drugi zamjenik Milorad Živković iz SNSD-a. Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH zakazana je za 11. januar.
XS
SM
MD
LG