Dostupni linkovi

Dodik se zalaže za hrvatski entitet


Erduan KATANA, Enis ZEBIC

Premijer Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, u intervjuu mostarskom "Dnevnom listu", ocjenio je da službeni Zagreb ne zauzima uvijek stajališta koja su u skladu s vitalnim interesima bosanskih Hrvata, ističući da on osobno podupire zahtjeve za uspostavu hrvatskog entiteta u BiH. Rješenje ustavne reforme i problema Hrvatskog naroda u BiH Dodik vidi u uspostavi više multietničkih federalnih jedinica u kojima bi bio dominantan jedan narod. Federalna jedinica, kojoj bi gravitirao hrvatski narod, može se veoma lako organizirati", rekao je Dodik. On je dodao kako "hrvatski politički predstavnici moraju jasno definirati taj zahtjev".

Premijer Dodik za Radio Slobodna Evropa danas je izjavio da je ovakav stav on zastupao i ranije:

"SNSD je u svojoj Platformi o ustavnoj reformi definisao upravo na taj način mogućnost uređenja BiH. To je nešto s čime ćemo mi naravno ići sa prijedlogom u razgovore o ustavnim promjenama koje su očigledno na dnevnom redu u BiH. U svakom slučaju to ne zavisi od nas. Ukoliko partneri u BiH ne žele taj prijedlog da prihvate, mi svakako mislimo da je minimum tih ustavnih reformi koje treba da dobijemo da se BiH definiše kao federalna država u čemu će RS biti jedna federalna jedinica, a ostalo sve zavisi od drugih."

Predstavnike jednog od dva HDZ-a u BiH danas nismo uspjeli dobiti. Preme mišljenju Tomislava Tomljanovića iz Nove hrvatske inicijative, zbog ranijeg lošeg iskustva HDZ-a, kada su zbog insistiranja na hrvatskom entitetu sankcionisani od visokog predstavnika i kad su visoki funkcioneri ove stranke došli i do suda zbog narušavanja ustavnog poretka, Hrvati u BiH ovo pitanje više i ne pokreću:

"HDZ ni jedan ni drugi ne smije ponuditi takvu jednu opciju. Ne pojavljuju se s tim prijedlogom pa, evo, njihov glasnogovornik postao je Dodik."

Na naše pitanje da li je sa predstavnicima Hrvata razogovarao o hrvatskom entitetu Dodik je odgovorio:

"Nismo nešto posebno, ali postoje neke naznake u tom pogledu. Dogovora oko toga apsolutno nema, ali mi smo to iznijeli kao svoje političko viđenje i stav o mogućem buduće uređenju BiH. U svakom slučaju mi smo privrženi Dejtonskom sporazumu i dejtonskoj organizaciji sve dok ona ne bude konsenzusom svih u BiH na neki drugi način uređena."

Komentarišući Dodikovu izjavu, profesor mostarskog sveučilišta socijolog Slavo Kukić s matra da ona može imati dva motiva:

"Jedan je da se dodvori čitateljskoj publici prostora na kojem je pisani medij čitan. A 'Dnevni list' je očito čitan na prostorima gdje Hrvati žive u većini, posebno u Hercegovni. A drugi motiv je da na taj način dovede u pitanje ustavnog ustroja i da ga vrati ponovo na pozicije devedesetih godina, kako bi preko njega učvrstio RS kao ustavnu kategoriju s jedne strane, a s druge strane to se može ići i u radikalniju formu - da se ponovo može postaviti pitanje mogućnosti egzistiranja BiH."

Prema riječima profesora Miodraga Živanovića, ideja o tri etnička entiteta u BiH potiče još s početka devedesetih godina prošlog vijeka:

"Svaka ideja o tri federalne jedinice je zapravo ideja Radovana Karadžića iz 1992 godine. Trenutno u Briselu i Vašingtonu bi možda i podržali jednu takvu ideju. Njih ovdje zanima samo stabilnost. Njih ne zanima demokratija ili neke druge vrijednosti društva ali postoji taj problem što je to tražio i Karadžić '92 godine. I Dodik ne govori ništa novo. Samo je problem legitimacije te ideje. Pokazalo se, nažalost, da BiH po svemu sudeći može opstati samo na ideji Radovana Karadžića, a to znači propast."

S obzirom da se oko ustavnih promjena u BiH mora postići konsenzus sva ti konstitutivna naroda, malo je vjerovatno da će ova ideja i proći. Lider Stranke Demokratske akcije Sulejman Tihić za Radio Slobodna Evropa je danas rekao da ideje o etničkoj podjeli BiH za ovu stranku nije prihvatljiva:

"Ja sam protiv takve trodjelne podjele BiH. Ona je uvijek bila multietnička zemlja u kojoj su njeni narodi bili na cijeloj njenoj teritoriji. Mi treba da osiguramo da oni budu ravnopravni bez obzira da li na tom dijelu teritorije bili većina ili manjina."

Ni unutar hrvatskog naroda ona nema kod svih stranaka podršku. Nova hrvatska inicijativa, kaže Tomislav Tomljanović, nije za podjelu bh po etničkoj osnovi:

"Mi BiH vidimo kao decntralizovanu državu praktično bez srednje razine vlasti. Znači, država sa onim minimumom koji treba za Evropu plus regije koje bi bile ekonomski funkcionalne."

Prema mišljenju lidera Partije demokratskog progresa Mladena Ivanića, odnosi u Federaciji BiH su poprilično nesređeni i oni bi se trebali mijenjati. Međutim Ivanić ne misli da je na političarima iz RS da predlažu kako to treba da se uradi:

"Ne mislim da je na političarima iz RS da mi predlažimo nešto kako to treba da se uredi ali zaista mislim da je vrijeme da se Federacija počne preslagati jer je ona preskupa, previše komplikovana, a očito je i da predstavnici hrvatskog naroda nisu zadovoljni svojim položajem unutar nje. Tema uređenja Federacije BiH je nešto s čime će se institucije BiH relativno brzo morati baviti."

* * * * *

Reakcije hrvatske politike na Dodikove izjave su redom negativne. On je posljednja osoba koja hrvatskim vlastima može savjetovati kako da pomognu bosansko-hercegovačkim Hrvatima, neslužbeni je komentar iz krugova bliskih državnom vrhu.

Posao Milorada Dodika je da zajedno sa predstavnicima drugih naroda u Bosni i Hercegovini sudjeluje u formiranju i jačanju države Bosne i Hercegovine, komentirala je Dodikovu izjavu za Radio Slobodna Evropa predsjednica oporbene Hrvatske narodne stranke i moguća buduća hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić:

„Prema tome, njegovo pozicioniranje iz pozicije Republike Srpske da razgovara sa Hrvatskom je bespredmetno. On nije naš partner za razgovor, nego je naš partner za razgovor država Bosna i Hercegovina. S obzirom na rezultate izbora, u projektu izgradnje države BiH Dodik može i treba i – po mom mišljenju – nužno je da odigra neku ulogu, a kada je obavi, onda naravno iz te pozicije ima što i razgovarati sa Hrvatskom.“

Dodik na ovaj način pokušava naći saveznike, jer nitko ni u Bosni i Hercegovini, ni u međunarodnoj zajednici nema razumijevanja za njegove inicijative oko referenduma, niti za njegovo odbijanje reforme policije, procjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik predsjednika Hrvatske stranke prava Mate Granić:

„Očito je da isticanjem ove ideje da bi podržao treći entitet Dodik želi da se hrvatske stranke odrede i da službeni Zagreb to podrži, jer u tom slučaju smatra da bi pritisak sa bošnjačke strane i od strane međunarodne zajednice bio manji. Naravno da bi bilo pošteno i pravedno kada bi Dodik rekao – da, idemo u Bosni i Hercegovini dogovoriti da se sastoji od tri ravnopravna entiteta u kojima će jedan narod biti većinski. Ali on ne želi da se tu razgovara i o teritoriju Republike Srpske, nego samo da se razgovara isključivo o teritoriju Federacije, čiji bi dio trebao postati bošnjački, a dio hrvatski.“

Granić pita – a kamo bi Dodik sa Bosanskom Posavinom, koja je do rata bila većinski bošnjačka i hrvatska?! Stvaranje bilo kakvog trećeg hrvatskog entiteta ne bi obuhvatilo ni polovicu preostalih Hrvata u Bosni i Hercegovini, i zato je za Granića najbolje rješenje dosljedna kantonalizacija sa snažnim ovlastima kantona.

Prema Dodikovim stavovima negativno se očitovao u izjavi za Radio Slobodna Evropa i glasnogovornik najveće oporbene stranke – Socijaldemokrata – Zoran Milanović:

„Bojim se da te ideje ne drže vodu, ali isto tako se bojim da je „daytonski kaput“ pretijesan Bosni i Hercegovini. No, nisam siguran da je kroj i model što ga Dodik predlaže najbolji.“

Danas nije bilo službenih očitovanja na ovaj Dodikov interview. No, iz krugova bliskih državnom vrhu neslužbeno je, ali vrlo jasno poručeno da je Milorad Dodik zadnja osoba koja bi službenoj hrvatskoj politici trebala i mogla dijeliti savjete o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Pogotovo ako je točno – kako se posljednjih dana neslužbeno priča u zagrebačkim političkim kuloarima – da se Dodik trudi ostvariti susretsa hrvatskim predsjednikom Mesićem.

Komentator zagrebačkoj „Jutarnjeg lista“ Davor Butković kaže kako je Dodik ovom inicijativom na tragu poteza većine političara Republike Srpske, koji žele partnerstvo sa Hrvatima protiv Bošnjaka, ali to – kao ni druge ideje koje vode razbijanju i destabilizaciji BiH neće proći. Logično je da se hrvatska državna politika ni ne očituje o ovakvim inicijativama kao što je Dodikova:

„Jer – doista nema što reći! Hrvatska se s jedne strane zbog ostavštine Tuđmana koji je dijelio Bosnu uopće ne smije upletati u Bosnu i Hercegovinu, a sa druge strane budući da RS velikim dijelom graniči s Hrvatskom i da tu postoje određeni ekonomski interesi, Hrvatska ne želi do kraja antagonizirati Srbe iz RS-a“.

I Butkovićeva je sugestija hrvatskim vlastima da u dogledno vrijeme iziđu sa nekim dorađenim prijedlogom dosljedne kantonizacije susjedne
XS
SM
MD
LG