Dostupni linkovi

logo-print

Kosovsko pitanje uticaće sigurno na BiH


Kakva je stabilnost Zapadnog Balkana na kraju 2006. i koji su regionalni bezbijdnosni rizici u godini pred nama? U kakvoj je poziciji Crna Gora? Da li je uspjela da se sa obnovljenom državnošću donekle zaštiti od potencijalnih kriza u bližem okruženju? O ovim smo temama razgovarali sa Džemsom Lajonom, specijalnim savjetnikom Međunarodne krizne grupe za Balkan.

RSE: Gospodine Lajon, kako ocjenjujete stabilnost regiona na kraju ove godine? Koji su procesi doprinijeli u pozitivnom, a koji u negativnom smislu stabilizaciji prilika?

LAJON: To je teško reći zato što najveće otvoreno pitanje, što se tiče stabilizacije, još nije rješeno. Kosovsko pitanje. I svi čekamo 2007. godinu da vidimo kako će to biti rješeno i u kom roku i na koji način će biti rješeno. Inače, 2006. je bila interesantna zbog više stvari koje su se desile. Jedna od njih je nezavisnost Crne Gore koja je dosta doprinijela stabilnosti regije, drugo je bio prijem Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir i treće je bila odluka Međunarodne zajednice da zatvara Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Od tih odluka, prijem u Partnerstvo za mir i nezavisnost Crne Gore su bile pozitivne, a ova odluka da se zatvara Ured visokog predstavnika može da bude veoma problematična i vidjećemo da li će međunarodna zajednica to opet razmatrati tokom 2007.

RSE: Postoji li opasnost da rješenje kosovskog pitanja izazove nove nestabilnosti? To je najvažnije pitanje regiona u ovom momentu.

LAJON: Mislim da to neće izazvati nestabilnost u Crnoj Gori. Što se tiče Srbije i Bosne i Hercegovine, to može da bude drugo pitanje, obzirom da su vlasti u Beogradu izgleda spremne da povuku niz poteza da bi oni povezali sudbinu Bosne i Hercegovine sa Kosovom.

RSE: U kojoj mjeri su za region značajni i predstojeći izbori u Srbiji?

LAJON:
Mislim da uopšte nijesu važni, zato što politika u Srbiji neće nimalo da se promijeni poslije izbora, koliko mi vidimo, posebno po kosovskom pitanju. Što se drugih pitanja tiče, ako u drugoj Vladi ima DSS-a onda neće biti ništa od promjene u regiji.

RSE: U kojoj mjeri je Crna Gora, obnavljanjem državnosti, uspjela da se zaštiti od potencijalnih kriza u susjedstvu bilo da dolaze iz Srbije, sa Kosova, iz Bosne?

LAJON: Na neki način jeste. Mislim da je potez crnogorske vlasti bio veoma pametan i da je na neki način napravio izolaciju između Crne Gore i kosovskog pitanja i to će biti dobrodošlo za Podgoricu, obzirom da je to jedan problem koji sad ne postoji za njih.

RSE: Partnerstvo za mir, takođe, sve ove tri zemlje i njihov prijem ide u pravcu stabilizacije.

LAJON: Po mom mišljenju, od sve tri zemlje koje su bile primljene u Partnerstvo za mir, samo je Crna Gora to zaslužila i samo Crna Gora je ispunila sve obaveze i zahtjeve i preduslove. Srbija sto posto sigurno nije, nije ni Bosna i Hercegovina. Nego to što se Bosne i što se Srbije tiče, to je bila samo politička odluka da bi oni na neki način pomogli Srbiji i demokratiji u Srbiji i isto u Bosni. Ali, mislim da će to za Srbiju imati kontraefekat, a za Bosnu to je bio dobar potez zato što je Bosni potrebna pomoć u tom pogledu jer ne mogu sami da rade neke stvari. Bosni je i dalje potrebna pomoć iz međunarodne zajednice. A što se Srbije tiče, ona nije ni blizu ispunjenju uslova za ulaz u Partnerstvo za mir i to je bilo samo da bi zapad pomogao takozvanim demokratskim strankama u Srbiji.

RSE: Da li Crna Gora, po Vama, ima kapacitete i stvarnu političku volju za proces evrointegracija? Da li boljke koje imamo poput korupcije, organizovanog kriminala i slično, mogu biti velika prepreka za taj put?

LAJON:
To možemo reći vremenom. Ne mogu vam ništa reći sada zato što Crna Gora ima novu Vladu i moramo vidjeti da li je ta Vlada spremna da krene naprijed i da li je spremna da ispuni obaveze koje Evropska Unija traži od njih. Crna Gora se približila Evropskoj uniji i to ne mogu da vam kažem unaprijed

RSE: Gdje su, po Vama, države bivše Jugoslavije kada su u pitanju procesi evropskih integracija? Koliko smo pojedinačno, a koliko svi zajedno daleko?

LAJON: Mislim da je Hrvatska sada sve bliže i bliže. Bosna i Hercegovina je veoma daleko. Poslije Hrvatske imamo Makedoniju. Makedonija se postepeno približava, ali još je teško reći datum kada će to biti. Srbija je, po mom mišljenju i dalje jako, jako daleko i neću biti iznenađen ako Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije Srbije, ali opet sve to zavisi od crnogorskih političara.

RSE: Ipak, da li je vrijeme kriza na Zapadnom Balkanu prošlo? Onih koje bi mogle razultirati krupnim nestabilnostima.

LAJON: Nadamo se, ali ipak postoji neriješeno kosovsko pitanje i to će sigurno negativno da utiče na Bosnu i Hercegovinu.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG