Dostupni linkovi

logo-print

Skandal za skandalom


Predsjednica Demokratskog centra, Vesna Škare Ožbolt, prije neki dan je ustvrdila da se u Hrvatskoj trebaju što prije održati parlamentarni izbori jer u njoj nisu prioritet reforme, nego skandali. „Hrvatska se, nažalost, ni u sljedećoj godini neće baviti ničim drugim do aferama“, zloguko prognozira Škare Ožbolt.

No, kako na političke skandale, koji se nižu na traci, reagiraju građani i građanke? Izgleda da je hrvatska javnost oguglala, kažu nam anketirane Splićanke:

„Oguglala je iz razloga što se u Hrvatskoj često događaju, pa ljudi više ne primjećuju da se pojavljuju neki novi, a pogotovo što se adekvatno ne reagira na njih od strane nadležnih tijela.“

„To izaziva averziju. Sada rjeđe kupujem novine i jednostavno te naslove i članke ne čitam. Okrećem na nešto drugo. Znam da i u krugu mojih prijatelja već duže vrijeme vlada isto takvo raspoloženje.“

Splitskog sociologa, Borisa Vuškovića, smo pitali - Je li javnost oguglala na svakodnevne skandale:

„Jeste apsolutno jer kod nas je skandal normalno stanje stvari.“

Kad i kakva reakcija javnosti se može očekivati na nagomilane skandale:

„Ne vjerujem da kod nas javnost ima bitnog utjecaja na ona značajnija društvena događanja jer je kod nas politička elita toliko moćna, da javnost zapravo i ne postoji.“

I sociolog i katolički svećenik, don Ivan Grubišić, se slaže da se javnost svikla živjeti s političkim aferama:

„Glas javnosti je pokušao prošlih godina, barem pojedinci, se javljati i izražavati drugačija mišljenja, ali to umreženo politikantstvo, mafija, kriminal i korupcija su ih uspjeli marginalizirati, ili isključiti sa medijske scene, tako da danas oni još slobodnije i neodgovornije postupaju.“

Čovjek ima nepodnošljivu lakoću prilagođavanja, pa i kad su politički skandali u pitanju, kaže nam profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Ivan Šiber:

„Čovjek se prilagođava na sve. Kažu da su ljudi i štakori životinje koje se najbolje prilagođavaju. Čovjek se u funkciji vremena, čak prilagođava i u mirovinu, na trećinu svoje ranije plaće. Tako i javnost u funkciji vremena uzima sve te moguće ekscese, blago rečeno, koji se javljaju u javnosti kao kontinuiranost, kao stalnu osobinu društva, i više se ne iznenađuju.“

No, profesor Ivan Šiber upozorava vladajuće da prilagodba ljudi nije beskonačna:

„Dolazi do jednog akumuliranja frustracija i jednog nezadovoljstva. Može se desiti da jedan vrlo, čak i benigni, mali povod izazove reakciju nezadovoljstva, ponekada čak i sa nesagledivim posljedicama. U ovoj aktualnoj situaciji možda možemo reći da hrvatska javnost, kada god se nešto desi, više i ne pročita tekst, već vidi naslov i kaže - Što drugo možemo očekivati, i okrene sportsku stranicu ili prognozu vremena. Neka se političari ne zavaravaju. Stvar je samo vremena kada će u nekom određenom obliku taj čir da se otvori i očisti.“
XS
SM
MD
LG