Dostupni linkovi

logo-print

Iznenada preminuo predsjednik Turkmenistana


Saparmurat Nijazov je vladao Turkmenistanom od 1985. godine, a zapadne organizacije za zaštitu ljudskih prava često su kritizirale tu zemlju zbog kršenja osnovnih ljudskih prava, primjene mučenja te potpune kontrole medija. Nijazov nije krio da je represijom pokušavao preduhitriti moguće neprijatelje, nego se njom hvalio kao u jednom istupu iz 2004. godine.

"Moramo držati sve na oku – banke, radio i televiziju. Moramo znati čak i kada muha pokuša neopaženo proletjeti pored nas," izjavio je Nijazov.

Poticao je nastanak kulta vođe nacije, nije želio organizirati izbore, a sebe je proglasio za "turkmenbašu", odnosno za lidera svih Turkmena. Formalno, bio je doživotni predsjednik te zemlje, pete u svijetu po zalihama prirodnoga plina.

Mjesec januar nazvao je po sebi, a april po svojoj majci, zabranio je balet, zlatne zube i javnu reprodukciju muzike sa CD-a, kaseta ili ploča. Planeta iz sazvježđa Taurus, jedan krater na Mjesecu i planinski vrh, te deseci ulica u turkmenistanskim gradovima, nose njegovo ime. Svake godine organizirani su posebni koncerti na kojima su izvođene pjesme posvćene voljenom vođi koji je uvijek sjedio u prvom redu.

Njegova pozlaćena statua u glavnom gradu Ašgabatu rotira tokom dana i prati Sunce, a njegovi portreti i slogani mogu se vidjeti svuda.

Nijazov je rođen 1940. godine u siromašnoj radničkoj obitelji. Otac mu je poginuo u Drugom svjetskom ratu, a u zemljotresu 1948. godine izgubio je ostale članove obitelji, pa je odrastao kao siroče.

Njegova smrt potresla je naciju, a datum pogreba objavljen je na državnoj televiziji.

"Odlučeno je da naš veliki vođa bude sahranjen u nedjelju, 24 decembra. Objavljujemo također početak sedmodnevne nacionalne žalosti," oglasila je državna televizija i potvrdila kako će Turkmenistan nastaviti unutrašnju i vanjsku politiku svoga predsjednika i poštovati svoje
međunarodne obaveze i bilateralne sporazume.

Odluka o nasljedniku predsjednika Nijazova bit ce donesena na seriji sastanaka politickog vrha zemlje koja ce poceti iduce sedmice. No, politicku njezinu buducnost i nove saveze, u velikoj ce mjeri odrediti njezini energetski potencijali. Zbog toga bi se moglo ocekivati dodatno jacanje oslonca na Rusiju, odnosno tamosnji Gazprom, kaze za nas radio Federico Bordonaro, nezavisni strucnjak za energetska i sigurnosna pitanja u Aziji.

“Strategija Gazproma podsjeca na veliku sahovsku igru. Ruski energetski gigant nastoji sprijeciti konkurente, osobito evropske, da ovladaju alternativnim izvorima energije i putevima njezine dopreme u Evropu. Ne samo da je Gazprom najveci izvoznik u Evropsku uniju, nego nastoji uspostaviti kontrolu nad trzistem energenata u drugim velikim izvoznicima, od Turkmenistana do Alzira.”

Kurs buruceg rukovodstva Turkmenistana ovist ce i od obima utjecaja sto bi ga u toj zemlji mogao ostvariti Iran, kaze Bordonaro.

“Iran ce bez sumnje pokusati ostvariti veci upliv na novo Turkmenistansko celnistvo. No, pitanje je koliko ce u tome uspjeti jer vladajucoj klasi u Turkmenistanu je u interesu da razvija jake partnerske odnose s Rusijom, odnosno s Gazpromom. Dogodi li se to i mogucnosti za jaci iranski utjecaj bit ce ogranicene. Teheran ce se u tom slucaju, energetski vise oslanjati na zemlje juzne Azije, a u Turkmenistanu ce podrzavati jednu od tamosnjih frakcija, kaze Bordonaro.
XS
SM
MD
LG