Dostupni linkovi

logo-print

RS ispred Federacije


Predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik kaže da se investicije za narednih nekoliko godina računaju u milijardama eura:

«646 miliona eura je iz sredstava prodaje Telekoma. Očekujemo još 120 miliona za privatizaciju rafinerija. I očekujemo, naravno, da će ovo što smo uradili u Termoelektrani Gacko okvirno angažovati se oko milijardu i 400 milona eura u nekoj dinamici koja je potrebna, od 4 ili 5 godina, za izgradnju Termoelektrane. U međuvremenu razgovaramo, naravno, i oko drugih nekih energetskih izvora, kao što su Buk Bijela, neke srednje elektrane i Termoelektrana Ugljevik, tim što tu treba dodati jedan ozbiljan projekat koji se zove Termoelektrana Stanari. To je novac koji je ogroman za naše uslove. Kad tu dodate još puteve, za koje ovih dana dogovaramo način na koji ćemo to realizovati, to se približava iznosu između 4,5 i 5 milijardi eura.»»

Privrednici u RS-u očekuju da ovaj novac neće biti potrošen u podmirivanje socijalnih i budžetskih potreba nego u dalji razvoj privrede. U Privrednoj komori ovog entiteta ističu kako bi lokalne zajednice i kompanije trebale Vladi ponuditi kvalitetne razvojne programe i tako omogućiti ravnomjeran ekonomski razvoj čitavog entiteta.

Privrednici u drugom bh. entitetu procjenjuju da će u narednom periodu trenutne investicije u RS-u biti daleko veće. Jedan od direktora sarajevskog Unioninvesta i poslanik u Federalnom parlamentu Zaim Backović ističe:

«Relana investiciona ulaganja, ako se ostvare ti projekti, biće preko 3,5 milijarde u RS-u. 3,5 milijarde podijelite sa brojem stanovnika, pa ćete vidjeti koja je to masa kapitala koja se ubrizgava u RS. Ta masa kapitala učiniće da će se investicioni zamah, ako je 3,5 milijarde sada ugovorenih, povećati na 15 milijardi.»

Istovremeno, naglašava Backović, opšti ekonomski razvoj već neko vrijeme, u Federaciji je potpuno zaustavljen:

«Parlament Federacije se zabavljao skoro 2 godine zakonom o reviziji privatizacije, umjesto da se bavimo realnom privatizacijom. Mi smo se s tim zabavljali, neko nam je to gurnuo, neko nam je taj kolač dao, i mi smo se zabavljali. Jer, znate, revizija nikad nije zbog neuspješnog, nego zbog uspješnog i revizija uspješno dovedete na položaj neuspješnog. I mi smo se tim zabaljali. Na drugoj strani, izmjenom propisa koje je donijela RS ubrzala je proces, odnosno ovoj sadašnoj vladi dala mogućnost da brzo realizira projekte. A mi i dalje imamo zakonsku regulativu koja ima povečenu ručnu. To vam je rekao i premijer Federacije gospodin Hadžipašić da u protekloj godina od procesa privatizacije nije oprihodovan nijedan fening.»

Nekadašnji predsjednik Izvršnog vijeća BiH i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Mirko Puljić naglašava da će najavljene investicije sasvim sigurno ubrazti razvoj RS-a u odnosu na Federaciju:

«Već polučuju efekti preuzimanja Telekoma RS u smislu nekih intervencija Vlade na nekim kritičnim tačkama. Kamo sreće da i Vlada Federacije ima mogućnost ili ima priliku da to radi. Po osnovu Eneregopetrola je uplaćeno Vladi Federacije 10,200.000, ali su ta sredstva blokirana, iako su namijenjena termninalima, zbog toga što procedura nije dovedena do kraja. Ovdje se radi naprosto o jednom problemu koji objektivno treba imati u vidu. Radi se o činjenici da je vlast u RS-u funkcionalnija, da je procedura upravljanja u RS-u jednostavnija. Imate ljude koji su malo hrabriji od drugih i čini mi se da je to karakteristika ove postave u RS-u, i to koristi za povlačenje poslovnih poteza. Za povlačenje nekog poslovnog poteza treba ponekad i odvažnosti, jer nema poslovnog poteza bez rizika.»

Značajnim poslom profesor ocjenjuje prodaju Telekoma:

«To je jedna podloga za razvoj, za investiranje, za rješavanje nekih, ako hoćete, i socijalnih problema koji opterećuju i jednu i drugu vladu, možda čak Vladu Federacije sada više nego Vladu RS-a.»

Puljić naglašava da bi velika količina novca koja ulazi u RS mogla izazvati takozvani ekonomski šok, koji je ipak relativno lako prevazići nacionalnim programom investiranja, kako su to uradile neke susjedne zemlje.
Ovaj program bilo bi preporučljivo provesti i u Federaciji ukoliko se planira prodaja Telekoma ili elektroenergetskog sektora. Međutim, prije prodaje ovih visokoprofitabilnih firmi neka buduća vlada u Federaciji, kojoj se još uvijek ne nazire sastav, moraće riješiti hipoteke iz prošlosti, kao što su neriješeni slučajevi Aluminij, Energopetrol, Agrokomerc i brojni drugi, napominju stručnjaci.
XS
SM
MD
LG