Dostupni linkovi

logo-print

Prioritet unutarnje preuređenje


Evropski lideri vodit će računa o tome da li će Unija biti u mogućnosti prihvatiti nove članice prije bilo kakve odluke o daljnjem proširenju – stav je sa summita. Ovakav zaključak je namijenjen prvenstveno građanima aktualne dvadeset-petorice, kako bi se ublažio rastući strah od novih članica. Ipak, Bruxelles nije potpuno zatvorio vrata obećanom proširenju, no ipak je suzdržaniji u određivanju datuma prijema jer iskustvo sa Bugarskom i Rumunjskom, koje za manje od dva tjedna postaju punopravne članice, je lekcija koju je Unija dobro shvatila. Svima je i te kako jasno da Sofija i Bukurešt još nisu dosegle evropske standarde, prvenstveno u pravosudnom sustavu i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, no povratka nema. Predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso, diplomatski je poručio kandidatima, ali i onima koji očekuju da bi mogli učiniti korak više prema Uniji:

"Proširenje je naše najvažnije sredstvo u donošenju mira i prosperiteta širom kontinenta. Radit ćemo na Ustavu Unije i pod njemačkim predsjedavanjem. Poslali smo i jasnu poruku aspirantima da vrata Unije ostaju otvorena. Dali smo poticaj nastojanjima državama zapadnog Balkana da nam se pridruže, ali ostavili smo i Turskoj otvorena vrata."

Strategija proširivanja nije sporna za Bruxelles, ali je prilično rastezljiv pojam, posebno kada se kaže da će rokovi ovisiti o jačanju Unije, odnosno njenom unutarnjem uređenju. Zemlje članice nisu se oporavile od činjenice da su građani Francuske i Nizozemske prošle godine odbacili Ustav Unije i da se traži reforma institucija. Uz to prevladava mišljenje da će se ulazak Rumunjske i Bugarske u Uniju, 1. siječnja, pokazati prebrzim proširenjem, tako da će se strožim kriterijima Evropska unija pokušati bolje pripremiti za ulazak novih zemalja, kao i zemalja kandidatkinja.

No, za Uniju je važan mir i stabilnost Evrope. Zapadni Balkan ostaje i dalje područje interesa jer nitko ne želi zaoštravanje prilika u tom dijelu kontinenta. Zato je i predsjedavajući Unije do Nove godine, finski premijer Matti Vanhanen, kazao:

"Mi smo postavili nove uslove. Naša vrata su otvorena. Što se tiče zapadnog Balkana, želimo da pošaljemo jasan signal i potvrdimo evropsku perspektivu za ovaj region."

Činjenica je da je Hrvatska otišla najdalje u pregovorima o članstvu, no s obzirom na prilike unutar Unije, na to članstvo se ne može računati prije 2010. godine, a možda i kasnije. Sa Makedonijom, koja je kandidat, pregovori nisu ni počeli, a rokovi za ostale države u regiji su još neodređeniji, samim tim što je Beogradu nastavak pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju uvjetovan punom suradnjom sa Haškim tribunalom, odnosno izručenjem Ratka Mladića, a Sarajevu je dobro poznato da bez reforme policije nema ništa od parafiranja Sporazuma o stabilizaciji. Uostalom, za prijem novih članica trebat će i konsenzus svih 27 država Unije. Bit će to dugotrajan i politički složen proces, pa aspirantima predstoji daljnje skupo i složeno diplomatsko lobiranje među svim članicama, što neće biti ni malo lagan zadatak.

Protekli summit pokazao je već poznate podjele između onih koji jesu za proširenje, onih koji su za to teoretski, ali su u provedbi obećanja suzdržaniji, te onih koji su protiv svakog proširenja, prvenstveno ulaska Turske. Britanija je nastojala pridobiti dvadeset-petoricu da barem teoretski ostave otvorena vrata Unije i za zemlje kao što su Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Britanska ministrica vanjskih poslova, Margaert Beckett, je upozorila:

"Ako bi bilo određenih prijedloga o novim kriterijima, novim otežavajućim preprekama za moguće buduće kandidate, mi bismo se tome usprotivili. A koliko vidim, većina članica se protivi novim kriterijima i novim branama."

Britanski premijer Tony Blair iz Bruxellesa je produžio u Ankaru gdje se u subotu sastao sa turskim premijerom Tajipom Erdoganom. Ankara ponavlja da je odluka o zamrzavanju pregovora nepravedna. No, sasvim je jasno da, bez obzira na značaj Turske kao mosta između Istoka i Zapada, evropska pravila moraju biti poštovana – ne može se ograničavati sloboda kretanja i trgovina nekoj od članica Unije, a da se i ne govori o nepostojanju diplomatskih odnosa između Nikozije i Ankare.

Činjenica je da se Evropa plaši i kako će financijski proći sa novim članicama. Od velikog proširenja 2004. godine samo je Cipar imao prihod po glavi stanovnika prosječno jednak tadašnjim članicama, sve ostale zemlje su poprilično zaostajale. Situacija sa skoro dolazećom Bugarskom i Rumunjskom nije mnogo bolja.

Uz ekonomska, tu su i politička pitanja. Naime, Francuska je očekivala da će Evropa postati geopolitička super sila, jednaka onoj s druge strane Atlantika – SAD-u. No većina novih članica Unije prilično je pro-američki nastrojena, pa čak i više tržišno orijentirana, nego je to slučaj za starim članicama. Evropi to sve zajedno ne ogovara, no Bruxelles ipak diplomatski odašilje poruku aspirantima za Uniju da obećanja ne zaboravlja, ali i da neće snižavati razinu standarda, koje će eventualne buduće članice morati ispuniti jer se samo tako, kako kaže Baroso, pokazuje ozbiljnost Evrope u namjeri da sa novim članica podijeli zajedničku budućnost.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG