Dostupni linkovi

logo-print

Sabor odlučuje o ekološkom pojasu u Jadranu


Najkasnije od 1. siječnja 2008. godine Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas počet će se primjenjivati i na članice Europske unije čime su, tvrdi hrvatski premijer Ivo Sanader, pomirena dva nacionalna hrvatska interesa:

„Smatram da ovim prijedlogom, najkasnije do 1. siječnja, ostvarujemo dva cilja. S jedne strane jačamo našu ribarsku flotu i status naših ribara. S druge strane nećemo naškoditi interesima Hrvatske kada je riječ o približavanju Europskoj uniji.“

Hrvatski ribari pozdravljaju odluku o konačnom datumu aktiviranja ZERP-a. Šteta je, kaže predsjednik Ceha ribara, Tonči Božanić, što nije i ranije donesena:

„Do sada smo mogli imati i statistiku i naknadu od talijanskih ribarica. To smo propustili i to je jedno dragocjeno vrijeme. Ipak, bolje išta, nego ništa.“

Naravno, kaže novigradski ribar Željko Majdanić, da Talijanima to neće biti drago, ali hrvatska se diplomacija mora izboriti za svoje interese, kao i talijanska za svoje:

„Do sada su lovili i radili šta im je bila volja jer naša kapetanija ih nije mogla kontrolirati. Mi smo kao hrvatski ribari bili diskriminirani. Nas se moglo pregledavati, a Talijane, brod do našega, nije se moglo pregledavati. Oni su zemlja Europske unije i nad njima nije bio primjenjiv ZERP.“

Prvu Odluku o aktiviranju Zaštićenog ekološko ribolovnog područja na Jadranu donijela je još Račanova koalicijska vlada 2003. godine, ali zbog snažnog protivljenja Italije i Slovenije, s jednogodišnjom odgodom. I nova Sanaderova vlada obećala je Bruxellesu da se bez dogovora sa susjedima Zaštićeni ekološko ribolovni pojas neće jednostrano aktivirati. No, prije dva mjeseca, Račanov SDP, ovaj put kao najjača oporbena stranka, i desni Đapićevi pravaši traže hitno aktiviranje Zaštićene ekološko ribolovne zone. Sanaderova vlada se našla u klopci između unutarnjih pritisaka o „zaštiti nacionalnih interesa“ i upozorenja iz Bruxellesa da bi jednostrano aktiviranje ZERP-a moglo blokirati pregovore Hrvatske s Europskom unijom.

Komentator Feral Tribuna, Marinsko Ćulić:

„Mislim da se radi o običnoj politizaciji jednog pitanja i lovu na birač. Zabrinjavajuće je to da je to opet lov na desne birače, kao da se u ovoj zemlji nikada ništa nije promijenilo. Zabrinjavajuće je da se opozicija ponaša u dlaku isto kao njena opozicija dok je bila na vlasti, tako da je to zatvoreni krug. I ono što sada Račan radi Sanaderu, u dlaku je isto kao i ono što je Sanader radio njemu u slučaju Piranskog zalijeva.“

Predsjednik SDP-a, Ivica Račan, ostaje pri stavu da ekološku komponentu ZERP-a treba aktivirati odmah, a ribolovnu već 1. srpnja iduće godine:

„Želimo ući u Europsku uniju, ali ne isporučiti Hrvatsku nepripremljenu i nebranjenu, kada je riječ o nacionalnim interesima.“

Analitičar Davor Gjenero – riječ je o predizbornoj kampanji, no HDZ-ova se vlada ovaj put ponijela pedagoški mudro i oduprla primitivnom populizmu:

„Koji dolazi, prije svega, od post-fašističkih zastupnika u Saboru, čijem pritisku se, na moj užas, pridružila i jedna ozbiljna stranka - SDP. “

Marinko Ćulić - žalosno je da u političkim nadmetanjima stvarni problemi hrvatskih ribara uvijek ostaju u drugom planu:

„Problem hrvatskih ribara se vidi kroz to da se sada lovi četiri puta manje ribe nego do 1990. godine. Nema ni najmanje naznake da će se u tom smislu nešto promijeniti. Postoji problem objektivno velike izlovljenosti cijelog Jadranskog mora. Ne stigne se o tome ni razmišljati jer se sva energija potroši na pecanje glasova, a ne ribe.“

Današnju vladinu odluku, za čije je usvajanje u Saboru dovoljna vladajuća većina, predsjednik države, Stjepan Mesić, smatra razumnom, te ističe kako bi jadranske zemlje trebale održati konferenciju o ribarenju na Jadranu na kojoj bi, uz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju, trebale sudjelovati i Crna Gora i Albanija.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG