Dostupni linkovi

logo-print

Samit o strategiji proširenja


Sve donedavno celnici Evropske unije tvrdili su kako je njeno prosirenje najdjelotvornije sredstvo evropske vanjske politike.

Nagovjestaj mogucnosti ulaska u clanstvo Evropske unije u znatnoj je mjeri pomogao tranziciju ka demokraciji i slobodnoj trgovini zemalja iz bivseg sovjetskog bloka od kojih je osam do sada uslu u Uniju. No, daljnje prosirenje postalo je kamen spoticanja i unijelo politicki razdor medju drzavama clanicama koje su, prema odnosu o ovom pitanju, podijeljene u dva tabora.

Jedni su za produbljivanje Unije, odnosno za dublju i cvrscu politicko-ekonomsku integraciju zajednice evropskih drzava, dok su drugi za njezino prosirenje.

Zadatak da pomiri stavove dva bloka ima Evropska komisija, ciji povjerenik za prosirenje Olli Rehn upozorava da je rascjep po ovom pitanju ozbiljan i da ga treba sanirati.

“U raspravi koja se o ovom pitanju trenutno vodi, cesto razgovaramo i neki od nas potcrtavaju stratesku vaznost koju prosirenje Unije ima za mir i demokraciju. Drugi naglasavaju samo unutrasnje probleme Unije koji smanjuju nasu sposobnost da primimo i integriramo nove clanove. Ako se ova dva suprotstavljena stava na neki nacin ne pomire, mogli bismo zbuniti nase gradjane i u ocima zemalja kandidata, nasu vjerodostojnost uciniti upitnom," rekao je povjerenik Rehn.

Francuska, Njemacka Nizozemska i Austrija su medju zemljama koje su najvise nepovjerljive prema efektima daljnjeg prosirenja. Iako nece vetom blokirati usvajanje rezolucije kojom ce se potvrditi opredjeljenost Unije da nastavi prosirenje, ove ce zemlje inzistirati da se prije prijema svake nove clanice izradi detaljna studija efekata dodatnog prosirenja. Francuska je vec najavila kako ce nakon prijema Hrvatske, za potporu ulasku svake nove clanice u Uniju raspisati nacionalni referendum.

Svakom daljnjem prosirenju mora prethoditi siroki konsenzus, izjavio je predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso:

“Prosirenje Unije ne moze se nastaviti kao birokratski proces, pa cak ni kao diplomatski, nego mora biti demokratski i zato moramo zadobiti povjerenje evropske javnosti", kazao je Barroso.

To vjerovatno u prijevodu, znaci da ce prosirenje ipak biti zaustavljeno nakon sto njime budu obuhvacene zemlje koje su trenutno kandidati, kaze Paula Lehtomaeki, zamjenica ministra vanjskih poslova Finske koja trenutno predsjeda Unijom:

“Rasprava o prosirenje ima za cilj konsolidirati obaveze koje smo preuzeli prema prijemu Hrvatske i Turske, koje su sada ukljucene u pristupne pregovore, kao i prema zemjama Zapadnog Balkana. Sto se tice debate o ovoj temi, nas je cilj usuglasti novi konsenzus o prosirenju", kaze Paula Lehtomaeki.
XS
SM
MD
LG