Dostupni linkovi

logo-print

Nastavlja se politička blokada formiranja vlasti


Iako su rokovi za formiranje vlasti u kantonima, Federaciji i na nivou BiH već odavno prošli, prema Ustavu i Izbornom zakonu u BiH ne postoji institucija koja bi mogla reagovati da bi se politička nadmudrivanja prekinula i vlast uspostavila. Centralna izborna komisija na vrijeme je objavila konačne izborne rezultate i prema Izbornom zakonu i rokovima koje propisuje Ustav konstituisanje vlasti na svim nivoima trebalo je biti završeno 27. novembra, kaže član Komisije Branko Petrić. Tu prestaju sve nadležnosti Centralne izborne komisije i sada je sve stvar političkog dogovora, dodaje Petrić:

«Malo je manevarskog prostora da bilo ko šta učini. To je više sada politička odgovornost na onima koji su dobili izbore ili dobili mogućnost da formiraju vlast. To je više politička odgovornost. Nema za sada jasno definisane situacije ko, šta i kako da sada preduzme u slučaju da se ne konstituiše u nekom roku, ili Ustavom i zakonom propisanom roku vlast. Znači, nema sankcije. Ono što je u svemu tome dobro, ne dolazi do vakuma u funkcionisanju vlasti, jer stari organi vlasti nastavljaju da obavljaju svoju funkciju do preuzimanja od strane novoizabranih organa.»

Osim Predsjedništva BiH, vlast je formirana za sada samo u RS-u, gdje su konstituisana su oba doma entietskog parlamenta i Vlada. U Federaciji još uvijek nije formirana vlast ni u kantonima, koji imaju obavezu da delagiraju i kandidate za Dom naroda federalnog parlamenta. Tako u Zeničko - dobojskom kantonu nije bilo dogovora ko će biti predsjedavajući kantonalne skupštine, jer su i Bošnjaci i Hrvati željeli to mjesto. Sve se završilo pred Ustavnim sudom Federacije, čija odluka se očekuje. Predloženi kandidat iz reda hrvatskog naroda Ivo Tadić kaže:

«Klub Hrvata jednostavno na konstituirajućoj sjednici nisu uspjeli dogovoriti predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg. Bošnjaci su na skupštini donijeli odluku da većinom glasova izaberu predsjedavajućeg i mi smo potegli vitalni nacionalni interes.»

U Uredu visokog predstavnika podsjećajaju da se sa formiranjem vlasti kasnilo i nakon izbora 2002. godine, te naglašavaju da je to političko pitanje oko kojeg se moraju dogovoriti domaći političari, kaže šef komunikacija OHR-a Kris Benet:

«Tu ustvari visoki predstavnik ne može arbitrirati. On može samo da poziva strane da se dogovaraju. To je uvijek prvi korak. Mi smo imali dojam da krajem novembra su došli prilično blizu jednoga sporazuma o vlasti na državnom nivou. Šteta što nisu iskoristili priliku u Briselu da se dogovaraju o ovome. To je ipak nešto za vlasti BiH i ne možemo mi da gradimo neke vještačke vlasti u BiH. To mora biti kreacija bosanskih strana.»

Domaći političari ne vide nikakakv problem u tome što su svi rokovi za formiranje vlasti prošli i što se ne poštuju ni oni Ustavom propisani. Dosadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Martin Raguž, iz HDZ-a 1990, kaže:

«Ja mislim da situacija nije tako pesimistična kao što se želi predstaviti, jer kad je u pitanju Federacija, u županijama, odnosno u kantonima se ipak provode aktivnosti na konstituiranju. Doduše rokovi jesu probijeni, ali taj proces treba ohrabriti, a ne dovoditi u pitanje bilo čime. Ako uzmem u obzir iskustva dosadašnjih postizbornih pregovora i dimenzije konstituiranja, ja mislim da je to uglavnom završavalo u prvom mjesecu. Ja osobno se nadam da će sad, nakon Brisela, doći do ubrzanja pregovora, čak ovaj tjedan i da će se paralelno i na razini BiH i na ovim nižim, županijskim razinama ubrzati stvar i ja vjerujem da ćemo u prvom mjesecu imati završeno konstituiranje vlasti, jer bilo kakvo drugo razmišljanje o nekim vanrednim izborima mislim da je apsolutno neracionalno i neopravdano.»

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata ističu kako su spremni nastaviti prekinutu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji bi trebao izabrati rukovodstvo, a potom i novo Vijeće ministara. Ipak, čeka se na dogovor stranaka iz Federacije. Rajko Vasić iz SNSD-a naglašava:

«Nema mjesta pesimizmu i kao da će se sutra dogoditi nekakav politički potop. Mislimo da će BiH početkom sljedeće godine imati organe vlasti i da će krenuti sve svojim tokom. Ako imamo dogovor i čvrstu garanciju da ćemo imati mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara, stvari će se atomski ubrzati. Ako nemamo garanciju da ćemo imati predsjedavajućeg, mi nećemo učestvovati u Vijeću ministara - i to je naša čista računica i čista ponuda. Prema tome, SNSD nije ni kočnica, nije ni nekakav poseban katalizator.»

Iako političari ne vide ništa loše u trenutnoj blokadi vlasti, koja je u Federaciji i na nivou BiH u tehničkom mandatu, predstavnici međunarodne zajednice upozoravaju kako to usporava započete reforme, što jeste na štetu građana koji su birali i svoj glas dali na oktobarskim izborima.
XS
SM
MD
LG