Dostupni linkovi

logo-print

Potrošnja za blagdane dvije milijarde dolara


Prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata, te Hrvatske gospodarske komore, Hrvati svake godine u prosincu troše i do milijardu i pol kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine. I naravno, u prosincu troše više nego li u bilo kojem drugom mjesecu. Koliko više, pitali smo Jagodu Marasović iz Splita:

„Sigurno za 50 posto više nego ostalih mjeseci. Tu su pokloni i hrana. Smatram da masa ljudi troši puno više nego što mogu, baš u ovo blagdansko i predblagdansko vrijeme.“

Kako ti ljudi poslije izađu na kraj sa tim manjkom, tom prekomjernom potrošnjom?

„Sigurno je da su tu kartice, odgode plaćanja. Opet kreditiranje.“

Nekima možda i božićnica?

„Ne znam kolika je ta božićnica i koliko je ljudi uopće ima.“

U Nezavisnom hrvatskom sindikatu tvrde da bi se prosinačka rekordna potrošnja od dvije milijarde dolara, odnosno 450 dolara po stanovniku, mogla dogoditi upravo zbog isplate božićnica i druge rate duga umirovljenicima.

Umirovljenici će dobiti ukupno 150 milijuna kuna božićnice i drugu ratu duga od 1,2 milijarde kuna. Uz njih, skoro 80 posto zaposlenih će dobiti božićnicu - u novcu, bonovima ili u robi - u visini od oko 1500 kuna, ili blizu 300 dolara, i to će generirati potrošnju.

Hrvati će ove godine potrošiti dvostruko više nego prije pet godine, kad su za blagdane potrošili manje od milijarde dolara, premda je jasno da u ovom razdoblju nisu postali ništa bogatiji. Zašto se više troši, objašnjava nam jedna druga Splićanka:

„Ne mislim da se radi o nekom povećanom standardu, nego da samo malo bolje rade kartice koje ljudima daju neke velike mogućnosti, kao povrat novca i takve reklame. Iza toga su zamke i ljudi padaju u njih. Medijski je to strašno rašireno. Ugledamo se na američki način potrošnje koji kulminira za blagdanske dane pa se povode za tim i dižu kredite, idu na dug, i za skijanje i za sto stvari. Mislim da ih poslije toga čeka jedno ružno triježnjenje.“

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, upozorio je danas da, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj kreditna zaduženost raste uglavnom zbog osobne potrošnje. Više od trećine kredita su minusi na tekućim računima, a posljednjih godina banke uvode sve pogodnije mogućnosti zaduživanja, tako da su krediti stanovništvu ove godine porasli za 20 posto u odnosu na lani.

Njegove teze potkrijepio je stručnjak za ekonomska pitanja, novinar Zdravko Gracin:

„Ako išta u ovoj zemlji raste, onda raste potrošnja, a posebno potrošnja stanovništva. Prema upravo objavljenim podacima građani i gospodarstvo duguju bankama oko 182 milijarde kuna, a 91 milijardu kuna duguju građani. Istina je da građani masovno uzimaju kredite i zadužuju se, ponajprije za financiranje izgradnje stanova, ali je najvećim dijelom njihova usmjerenost na korištenje nenamjenskih kredita a to su gotovinski krediti s kojima se financira potrošnja.“
XS
SM
MD
LG