Dostupni linkovi

logo-print

Korupcije ima kao i u drugim državama


Esad KRCIC, Sead SADIKOVIC

Problem postoji i protiv njega se moramo boriti, rekla je za naš radio Gordana Đurović, potpredsjednik crnogorske Vlade, komentarišući najnoviji izvještaj Svjetske banke za Crnu Goru u kome se kao jedan od glavnih problema Crne Gore navodi visok stepen korupcije. Odgovarajući na pitanje kako se ovakve ocjene Svjetske banke mogu odraziti na Crnu Goru, naročito s aspekta evropskih integracionih procesa, Gordana Đurović je ocijenila da Crna Gora ne predstavlja nikakav izuzetak među zemljama regiona:

„Program borbe protiv korupcije, ako se ipak sravne svi do sada objevljeni izvještaji prema zemljama regiona i prema najvećem broju tranzicionih zemalja, pa i u izvještajima koji se tiču Rumunije i Bugarske koje su članice Evropske unije od januara, govori da je korupcija još uvijek značajan problem u svakoj od tih zemalja. Što se tiče izvještaja evropske komisije, takođe se navodi da moraju biti snažniji instrumenti antikorupcijske politike i transparentniji procesi koji prate tu oblast. Ne mislim da ni u izvještaju Svjetske banke u odnosu na druge izvještaje Svjetske banke, ni u izvještaju Evropske komisije u odnosu na drugi izvještaj Evropske komisije zemalja stabilizacije i pridruživanja je taj problem više potenciran da se dešava u Crnoj Gori nego u drugim zemljama. Problem postoji, od njega niko ne bježi. Protiv njega se treba sistematski i na pravi način organizovano boriti svim pravnim instrumentima koje dozvoljavaju takve politike, ali u svakom slučaju ne mislim da je Crna Gora nikakav poseban negativni slučaj u regionu, pa ni šire“.

U opoziciji smatraju da izvještaj Svjetske banke korespondira sa izvještajem Evropske komisije u kom se korupcija navodi kao široko rasprostranjen probem u Crnoj Gori. Na terenu ne postoje nikakvi rezultati borbe protiv korupcije, ocjenjuje Aleksandar Damjanović, funkcioner Socijalističke narodne partije:

„Svi međunarodni izvještaji upućuju na to da ne postoji niti dobar zakonski okvir niti volja nadležnih subjekata da se obračunaju sa problemom korupcije na sveobuhavatan i transparentan način. Smatramo da je neophodno poboljšati antikorupcijski set zakona i preduzeti hitne mjere da se počne s ovom borbom, mislim na policiju, pravosuđe, tužilaštvo i ostale nadležne agencije za borbu protiv korupcije“.

Za predstavnike nevladinog sektora koji se bavi problemom korupcije u Crnoj Gori, ocjene izvještaja Svjetske banke su očekivane. Vanja Ćalović, direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, smatra da je očigledno da se u Crnoj Gori u vezi borbe protiv korupcije samo pričalo, a da nije urađeno ništa konkretno:

„Očigledno je da ta percepcija postoji i kod međunarodnih organizacija koje sprovode svoja istraživanja. Oni investitori koji bi možda i došli u ovu državu, a koji nijesu spremni da podnesu dodatne troškove mita, očigledno prema ovom izvještaju Svjetske banke, neće ni biti zainteresovani da dođu u državu, jer korupcija destimuliše strane investicije. Ona destimuliše razvoj biznisa i preduzetništva koje dolazi sa čistim kapitalom i pokušava taj kapital da oplodi na jedan zakonit način. Svakako, kod onog dijela preduzetnika koji imaju već istoriju stvaranja svog kapitala zahvaljujući koruptivnim poslovima oni će, sigurna sam, sve više i više biti zainteresovani da dolaze u Crnu Goru, ali je, na žalost, problem u tome što je to ono što građanima sasvim sigurno ne treba“.

Veselin Šuković, predstavnik Crne Gore za antikorupcijsku inicijativu Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu danas nije želio da komentariše ocjene izvještaja Svjetske banke jer do sada nije bio u mogućnosti da stekne uvid u zvaničnu verziju ovog dokumenta.

* * * * *
Kako građani Crne Gore razmišljaju o korupciji zabilježili smo u Bijelom Polju.

BIJELOPOLJAC: Korupcija je prisutna u svim porama društva. Vidi se ta korupcija na svakom koraku.

BIJELOPOLJAC 2: Ljudi moraju da daju. Šta će, kad ne mogu drugačije da završe posao. Moraju. Prinuđeni su da daju pare.

RSE: Da li si i ti nekad lično morao da učestvuješ u korupciji?

BIJELOPOLJAC 2: Svaki čovjek je kod nas u Crnoj Gori to radio. Ako je išta htio nešto važnije da završi, morao je da nešto časti.

RSE: A gdje najviše?

BIJELOPOLJAC 3: Na svakom koraku. Čitavo društvo, takoreći.

RSE: Možeš li se sjetiti kada si zadnji put morao da učestvuješ u korupciji, odnosno da daš nekome novac.

BIJELOPOLJAC 3: Skoro sam imao slučaj. Jedan moj rođak je bio bolestan i morali smo da damo pare doktoru da bi ga prebačili za Podgoricu, a iz Podgorice za Beograd. To je prisutno na svakom koraku. Ja nisam dugo bio ovdje, stigao sam skoro iz Njemačke. Ali korupcije ima na svakom koraku.

RSE: Kada uporediš Njemačku i Crnu Goru, kako ti to izgleda?

BIJELOPOLJAC 3: K’o dan i noć.

RSE: Smije li u Njemačkoj ponuditi mito?

BIJELOPOLJAC 3: Ni u kom slučaju. Odmah slijedi kazna. Što bih kazao? Nein, danke. Ne, hvala.

RSE: Da li bi te prijavio?

BIJELOPOLJAC 3: Vjerovatno da bi.

RSE: Kako se narod osjeća kada je prinuđen u tome da učestvuje?

BIJELOPOLJAC 4: Mučan osjećaj, bogomi. Narod teško živ. Nema para, moraš da daš. Pozajmiš, moraš da daš.

BIJELOPOLJAC 5: Bijedno, bogomi se osjeća. Šta će. U savremena društva to nije poznato u odnosu na naše društvo đe smo mi tradicijom naučili nešto da stalno tutkamo i dajemo.

BIJELOPOLJAC 2: To je greška naroda, jer mi smo ih na to faktični navadili. Da nije nas ne bi ni bilo toga.

RSE: Da li bi ti nekad nekome dao pare da završi nešto, a onda ga prijavio?

BIJELOPOLJAC 5: Ne, nikad. Zašto? Niko me nije na to nagonio da bih to radio, da bih ga poslije cinkario.

RSE: Čisto da popraviš društvo.

BIJELOPOLJAC 5: Jedna lasta ne čini proljeće.
XS
SM
MD
LG