Dostupni linkovi

Ruske vlasti ometaju britansku istragu


Britanski detektivi, koji su započeli u utorak istragu u Rusiji o smrti bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinenka, neće moći razgovarati s nekadašnjim obavještajnim časnikom Mihailom Trepaškinom, koji je na izdržavanju zatvorske kazne zbog odavanja državne tajne.

Odvjetnici Trepaškina, koji je osuđen 2004. na četiri godine zatvora, izjavili su u ponedjeljak da je on spreman dati važne informacije britanskim istražiteljima. “Trepaškin je na odsluženju kazne zbog izdaje i zato mu ne možemo dozvoliti kontakt sa stranim službama sigurnosti", rekao je glasnogovornik Službe saveznih zatvora Aleksandar Sidorov. Trepaškinova odvjetnica Jelena Liptser izjavila je novinarima u Moskvi da je razočarana zbog te odluke jer se njome ometa istraga:

"Ruske su vlasti izjavile da su voljne pomoći u istrazi tog slučaja i stoga bi se na zabranu razgovora predstavnika Scotland Yarda s Trepaškinom moglo gledati kao na pokušaj skrivanja istine."

Detektivi Scotland Yarda doputovali su u nedjelju navečer u Moskvu kako bi ispitali nekoliko ljudi koji su se sastali s Litvinenkom u vrijeme njegova trovanja početkom studenoga, uključujući poslovne ljude Dmitrija Kovtuna i Vjačeslava Sokoljenka te bivšeg časnika KGB-a Andreja Lugovoja. Imena još dvojice svjedoka s kojima dektektivi žele razgovarati nisu objavljena.

Trepaškin je ranije, preko svoje odvjetnice, tvrdio kako je pismom upozorio Litvinenka, koji je umro od trovanja radioaktivnim polonijem u jednoj londonskoj bolnici 23. novembra, da je isplanirano njegovo ubojstvo, kao kazna za bjekstvo u Veliku Britaniju 2000. godine.

Smrt Litvinenka, žestokog kritičara Kremlja, izazvala je zestoke medijske rasprave i naškodila imidžu Rusije u svijetu budući da je bivši špijun ostavio pismo u kojem navodi da je predsjednik Vladimir Putin osobno naručio njegovo ubojstvo. Moskva je u nekoliko navrata odbacila te optužbe i dovela je u pitanje autentičnost pisma.

Bez potvrde, do danas, bili su navodi i o tome da je, neposredno pred smrt, prebjegli ruski špijun prešao na islam. Valter Litvinenko potvrdio je Ruskom servisu Radija Slobodna Evrope da mu je sin osobno prenio takvu želju:

"Dva dana prije smrti Saša mi je rekao: 'Tata, želim s tobom razgovarati o nečem vrlo ozbiljnom. Postao sam musliman'. Rekao sam mu: 'Sine, to je tvoja odluka. Glavno je da nisi komunist ili satanist i da nisi izgubio vjeru u boga, a to na koji način mu se molimo, svatko bira za sebe'", izjavio je našem radiju Valter Litvinenko i potvrdio kako je Saša, razočaran u Rusku pravoslavnu crkvu, već duže vrijeme razmišljao o tome da primi islam.

Ispunjenje želje negovog sina, pomogao je dugogodišnji prijatelj, prognani čečenski lider Ahmed Zakajev, koji također živi u Velikoj Britaniji.

"Prenio mi je svoju želju već prvih dana u bolnici. Rekao sam mu da je to osobni čin i da, zapravo, nije ni važno na koji se način molimo bogu, sve dok ne činimo zlo. Kao što je poznato, primanju islama ne prethodi nikakva posebna procedura. Osoba koja ga prima treba izgovoriti jednu kur'ansku suru, i ako s čistim namjerama i iskreno želi primiti islam, nakon toga postaje muslimanom. Na njegov zahtjev, 22. novembra sam doveo imama u bolnicu. Pročitao je nad Sašinim krevetom suru koja se inače izgovara nad umirućim muslimanom i tako je obred zavrsen," rekao je ruskom servisu RSE, Litvinenkov blizak prijatelj, čečenski prognanik, Ahmed Zakajev.

U međuvremenu, istraga smrti prebjeglog ruskog špijuna se nastavlja i u Velikoj Britaniji. Policija pretražuje još dva mjesta u središtu Londona gdje je otkriveno prisustvo otrovnog, radio aktivnog izotopa Polonija 210. Litvinenkov prijatelj, talijanski profesor Mario Scaramella, u čijem je organizmu otkrivena veća količina polonija smješten je u sveučilišnu bolnicu u Londonu i, prema tvrdnjama liječnika, nalazi se van životne opasnosti.
XS
SM
MD
LG