Dostupni linkovi

logo-print

Rezime posjete Turskoj


Tri dana prije nego će Papa Benedikt XVI stići u Tursku, evropsku državu naseljenu pretežno muslimanskim stanovništvom, počeli su protesti protiv njegova dolaska. Oglasio se i Mehmet Ali Agdža , koji je 1981. pucao na Benediktova predhodnika Ivana Pavla II, rekavši da se ni ovaj Sveti otac ne bi trebao osjećati sigurnim u Turskoj. Bez konkretnih dokaza, Agdža je izjavu dao na osnovu raspoloženja mase. A argumente za nezadovoljstvo dao je Papa sam. Osim što je još 2003 godine kao kardinal Ratzinger izjavio da se Evropska unija treba zasnivati na kršćanskim vrijednostima, koje svojom islamskom tradicijom ne može slijediti sekularna Turska, u septembru ove godine izazvao je gnijev cijelog islamskog svijeta nespretnim citatom bizantskog cara koji je filozofirajući o religijama zaključio kako je Muhamed šireći svoju vjeru mačem donio samo "loše i nečovječno". Profesor dogme s minhenskog univerziteta Joseph Ratzinger poistovjetio se svojevremeno i u zapadnoevropskom svijetu sa svojim predmetom. U književnim je krugovima, naime, ostao zabilježen kao agilni neprijatelj knjiga o Harry Potteru, tvrdeći da mali čarobnjak truje katoličku djecu i odvodi ih na pogrešan put.

Takav čovjek, ali prije svega poglavar najmoćnije crkve na svijetu, krenuo je u istorijsku posjetu jednoj uglavnom muslimasnkoj zemlji, u kojoj se susreo i sa pravoslavnim patrijarhom Bartolomeom, kako bi se dva ogranka kršćanstva približila. Demonstranti su bili na ulici, a studenti Istanbulskog univerziteta , poput Ozleme Karci, htjeli su mu dati šansu, porukom da "ne treba strahovati zato što je Turska većinom muslimanska zemlja:

“Baš suprotno. U ovoj zemlji u kojoj se susreću brojne religije može poslati poruku mira i to baš može biti najbolja stvar koju će učiniti za dobrobit cijelog svijeta."

Jako osiguranje postavljeno po cijeloj Turskoj, hiljade policajaca, snajperisti su na krovovima. Benedikt XVI stiže u Ankaru čuvan jače čak i od američkog predsjednika Georga Busha, čije su mjere sigurnosti postale već poslovično tema svih razvijenih zapadnih demokratija. Na aerodormu se susreće i s turskim premijerom Erdoganom, koji od njega traži podršku na putu ka EU. Koristeći ovaj put jezik diplomatije, Benedikt XVI se izvukao riječima da njegova posjeta nema politički karakter, nego je u gostima zato što voli kulturu te zemlje. Otposlao je i poruku mira.

Ono što se unaprijed smatralo najdelikatnijim dijelom posjete - sastanak s velikim muftijom Alijom Bardakogluom - proteklo je bez problema. Tokom posjete Plavoj džamiji i Aja Sofiji, Benedikt XVI je ispoštovao običaje i izuo svoje cipele, kako bi bos ušao u hram. S posebnom pažnjom popraćen je susret s neformalnim liderom pravoslavne crkve, patrijarom Bartolomeom I. Vladika Hilarion Alfejev, izaslanik Ruske pravoslavne crkve pri institucijama Evropske unije u Beču, kaže kako su pravoslavci očekivali da poglavar rimokatolika pozove na stvaranje saveza za "borbu protiv moralnog relativizma i sekularizma". Iako je papa Benedikt XVI razjedinjenost dva kršćanska ogranka nazvao skandaloznim, izvjesno je da do ujedinjenja pravoslavnih i katoličkih vjernika još neće doći. Ovaj je razgovor,prema analitičarima, bio od izuzetne važnosti i, prema mnogima, osim poticanja reformi u islamu, zapravo glavna svrha papine posjete.

Analizirajući četveorodnevni boravak pape Benedikta XVI Turskoj, stječe se dojam da je generalna poruka islamskom svijetu zapravo poslana još u srijedu, kada su u Efesu poklonio pred malom kamenom kućom u kojoj je navodno posljednje dane provela Djevica Marija. Prisjetio se papa talijanskog svećenika ubijenog u nemirima koji su buknuli nakon objavljivanja Muhamedovih karikatura u danskim novinama. Istom je prilikom izrazio žaljenje zbog svih žrtava religijskog pritiska na manjine u muslimanskom svijetu, što je bila i poruka reciprociteta. Ukoliko dakle muslimani diljem svijeta žele ravnopravnost u kršćanskim zemljama, trebaju dati nešto zauzvrat i kršćanima.

Što se muslimana u Turskoj tiče, pokazalo se da su priče o njihovom nezadovoljstvu preuveličane. Desetak hiljada ljudi na protestima koje je organizirala turska ultranacionalistička stranka, zanemarljiv je broj za zemlju koja ima više od 70 miliona stanovnika. Posjeta je pokazala da većina Turaka ne samo da nema ništa protiv Bendikta, nego su ga čak i srdačno primili. Iako Papu u Turskoj nisu pratile beskrajne povorke ljudi kojima maše iz papamobila, ispalo je da je ova posjeta jedna od najuspješnijih koje je Vatikan dosada poduzeo.

Kada bi se kratko trebala rezimirati ova četvorodnevna posjeta čije su pripreme protjecale u stanju najviše moguće sigurnosti, najprije bi trebalo reći - Papa Benedikt XVI vratio se u Vatikan živ i zdrav. Dva ogranka kršćanske crkve nije ujedinio, ali je popravio dojam kod vjerskih i sekularnih lidera zemlje s najvećim brojem muslimana u Evropi. Turska se međutim nije, nakon što je tako sigurno ugostila Papu, ni za centimetar približila evropskim integracijama.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG