Dostupni linkovi

logo-print

Vlasti ne čine dovoljno da zaštite prava djece


“Ima primjera ako roditelji imaju neke nerazjašnjene sitnice, oni to ispoljavaju na svojoj djeci. Tako djeca ne mogu ni u školi pratiti, ni birati svoje društvo.”

“Nasilje je posebno izraženo među samom djecom, zato što su djeca odgajana da iskaljuju bijes jedni na drugima. I mislim da je najviše u školi izraženo nasilje.”

Bila su ovo mišljenja osnovaca o tomu da li su i u kojoj mjeri djeca izložena raznim vrstama nasilja, kako u obitelji tako i društvu.

Stručna suradnica za zaštitu prava djece pri instituciji ombudsmana RS-a Aleksandra Arsenijević Puhalo navodi da je oko 900 ispitane djece u desetak osnovnih škola više od tri četvrtine njih potvrdilo postojanje vrijeđanja i tzv. vršnjačkog nasilja:

“Kada smo razmišljali o tome šta je vršnjačko nasilje, onda smo koristili onu definiciju da je to kontinuirano nasilje koje ima jedna hroničan tok, koje se ponavlja i gdje postoji svjesna namjera i organizovana nasilna reakcija prema djetetu. Došli smo do podataka da je dvije trećine anketiranih učenika i učenica potvrdilo prisustvo fizičkog uznemiravanja i zlostavljanja u grupi vršnjaka, pri čemu smo dobili podatke da tri posto djece kontinuirano, hronično trpi buling u školama.”

Podaci UN-a govore da je situacija kada su u pitanju prava djeteta u BiH i njihovo kršenje mnogo ozbiljnija. Najmanje 6.000 djece u BiH nisu upisana u registar rođenih. U BiH bez roditeljskog staranja je oko 2.500 djece koja su smještena u različite institucije, gdje su nerijetko primjetna ozbiljna kršenja njihovih prava. S ozbiljnim problemima suočavaju se i djeca sa posebnim potrebama, te romska djeca. Posebna kategorija su i djeca žrtve trgovine ljudima, te djeca žrtve nasilja i iskorištavanja.

Predstavnici UNICEF-a za BiH u par navrata su isticali da bh. vlasti ne čine dovoljno na zaštiti dječijih prava. Programski koordinator UNICEF-a za BiH Deborah Mekviner:

„Postoje određena područja za koja je UNICEF posebno zabrinut. Zabrinuti smo što sva djeca nemaju pristup adekvatnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi. Postoje djeca bez roditeljskog staranja kojima nije pružena odgovarajuća pomoć.“

Iako je zakonom djeci zagarantirana zdravstvena skrb do 15. godine, veliki broj djece nema ni elementarnu zdravstvenu skrb. Ombudsman Nada Grahovac:

“UN konvencija o pravima djece govori o najvišim mogućim standardima medicinske i zdravstvene zaštite, a mi govorimo o pravu djece na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti. Znači, naša preporuka resornom ministarstvu je bila da sva djeca samo zato što su djeca moraju biti zdravstveno osigurana, bez obzira imaju li roditelje, da li su osigurani, da li je poslodavac uplatio doprinose itd.”

UNICEF u izvješću o siromaštvu među djecom upozorava da u BiH zabrinjava i činjenica da je povećanje broja djece najznačajniji faktor koji dovodi obitelj u siromaštvo. Od Vijeća ministara BiH i ostalih institucija traži se da se uključe u rješavanje svih navedenih problema u cijeloj BiH. Govoreći o najugroženijim kategorijama djece u BiH, Saliha Đuderija, iz Ministarstva za ljudska prava BiH, kaže:

“Djeca u ekonomski siromašnim zajednicama, odnosno porodicama, djeca koja su izložena nekom od oblika nasilja, djeca kao žrtve u smislu servisa koji im stoji na raspolaganju - i imamo određene probleme kada je u pitanju organiziranje osnovnog obrazovanja i predškolskog obrazovanja.”

U BiH je pri kraju izrada strategije o spriječavanju nasilja nad djecom, koju bi uskoro trebalo da usvoji Vijeće ministara BiH. Djeca teško mogu ostvariti i svoja prava u oblasti socijalne skrbi, jer je prisutan problem fragmentiranosti sustava, posebno u Federaciji BiH, koji je u nadležnosti kantona. Saliha Đuderija, Ministarstvo za ljudska prava BiH:

“Ono što je najvažnije uraditi u ovom periodu je, kao prva faza, ili jedna nužna faza, reforma sektora socijalnih službi u smislu prioritiziranja potreba djece u odnosu na sve ostale potrebe socijalnih kategorija - dakle, jedna sveobuhvatna reforma i određene izmjene i dopune postojećih zakona koje imamo u BiH. Također, jedan od najvažnijih problema je i pitanje finansiranja dječije zaštite, tako da je to jedna dugotrajana aktivnost koju će, nažalost, zbog nadležnosti koje je na državnom nivou, biti jako teško provoditi.”

Brojne nevladine organizacije širom BiH pokrenule su akcije jačanja svijesti djece o tomu da imaju određena prava i njihovo osnaživanje da aktivno ostvare sva ta prava.
XS
SM
MD
LG