Dostupni linkovi

logo-print

BiH ostaje pri tužbi protiv Crne Gore


Bosna i Hercegovina podnijela je 1993. međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, tražeći odštetu zbog agresije i genocida i optužujući tadašnje vlasti za kršenje međunarodnih konvencija u oružanom sukobu, genocid i kršenje ljudskih prava. Proces je prenesen na državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, a 9. maja ove godine je okončan, te preostaje da se čeka presuda. Ovih dana je saopšteno da Bosna i Hercegovina ostaje pri tužbi za genocid i protiv Crne Gore bez obzira što je došlo do državnog razdvajanja sa Srbijom.

RSE: Gospodine Softiću, da li je konačna odluka da Bosna i Hercegovina ostane pri tužbi za genocid i protiv Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, s obzirom da je u Podgorici bilo izvjesnog relativiziranja te informacije da će Sarajevo ostati pri tužbi i protiv Crne Gore?

SOFTIĆ: Da. Kao što znate usmena rasprava je završena 9. maja, a činjenica razdvajanja Srbije i Crne Gore desila se nakon toga i to je onaj razlog koji ne može uticati na ovu stvar. U trenutku kada je usmena rasprava okončana Srbija i Crna Gora su predstavljale jednu državu i tužba je bila usmjerena protiv zajednice Srbije i Crne Gore.

RSE: Pošto je tužba za genocid protiv Srbije i Crne Gore podnesena i okončana rasprava dok su bile u zajedničkoj državi da li činjenica da je nakon razdvajanja Srbija proglašena nasljednicom svih međunarodnih prava i obaveza, izuzima Crnu Goru iz tog procesa ili na neki drugi način utiče s obzirom da je Srbija sukcesor svih i prava i obaveza?

SOFTIĆ: Mi smo se zaista našli u jednoj vrlo delikatnoj situaciji s obzirom da je član 60 Ustavne povelje zajednice Crne Gore i Srbije propisivao da u slučaju razdvajanja te države međunarodno pravni subjektivitet, uključujući i članstvo u međunarodnim ugovorima, pripada Srbiji i da se Crna Gora smatra novom nezavisnom državom, mi smo se uistinu našli u vrlo delikatnoj situaciji šta uraditi. Međutim, zauzeli smo poziciju kontinuiteta obzirom da kada su se događaji koji su predmet ovog spora desili,kada su Srbija i Crna Gora predstavljale jednu državu. Isto tako u trenutku kada je tužba pokrenuta, kada je postupak vođen i kada je usmena rasprava okončana, to je bio onaj razlog zbog kojeg mi nismo mogli izuzeti u ovoj situaciji Crnu Goru.

RSE: Da li se Crna Gora u procesu pred sudom može pozivati na ovaj fakat da je Srbija sukcesor svih prava i obaveza?

SOFTIĆ: Svakako. Ukoliko dođe do sljedeće faze Crna Gora može koristiti tu činjenicu da je Srbija dobrovoljno preuzela sve međunarodno pravne obaveza bivše države, da je međunarodna zajednica u cjelini prihvatila takvu poziciju Srbije. To je ono na šta se Crna Gora može pozivati, što predstavlja argument u ovoj čitavoj stvari.

RSE: Da li Bosna i Hercegovina namjerava da pred Međunarodnim sudom pravde razdvoji tužbene zahtjeve posebno za Srbiju, a posebno za Crnu Goru, uključujući tu i novčana potraživanja u smislu odštete?

SOFTIĆ: Ne. Znam u kojem smjeru ide vaše pitanje. Ne. Tužba je jedna i Srbija i Crna Gora su solidarni dužnici tog obligacionog prava koji je poznat i u unutrašnjem pravnom poretku. Znači, da Srbija i Crna Gora predstavljaju solidarne dužnike što je razlog da mi nećemo razdvajati tužbene zahtjeve.

RSE: U tom slučaju, ukoliko bi došlo do procesa, onda bi možda bilo na Srbiji i Crnoj Gori da razriješe taj spor u kolikoj mjeri je ko dužan da plati odštetu.

SOFTIĆ: Ukoliko se ovaj spor pozitivno okonča za Bosnu i Hercegovinu u toj fazi je moguće dogovorima postići nekakvo rješenje. Nakon donošenje sudske presude koja bi bila povoljna za Bosnu i Hercegovinu vjerovatno će političari i jedne i druge države pokušati dobrovoljno da razriješe odnose mimo daljnjih sudskih procedura.

RSE: Da li mislite da će ipak negdje biti malo teško dokazati i tu kolektivnu krivicu Crne Gore, s obzirom da se radi o najtežem djelu, djelu genocida kada je u pitanju rat u Bosni i Hercegovini?

SOFTIĆ: Tužba je bila pokrenuta protiv Savezne Republike Jugoslavije, a Saveznu Republiku Jugoslaviju činili su Srbija i Crna Gora, a poslije je nastavljen spor protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore. Obje države su odgovorne u cjelini. Sad, ukoliko dođe do materijalizacije te odgovornosti onda će se primjeniti princip solidarne odgovornosti, princip o postojanju solidarnih dužnika.

RSE: Da li na ovaj proces može uticati i politika s obzirom da Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju dobre odnose, da se na tome naročito insistira nakon nezavisnosti Crne Gore, da li je ovo čisto pravno pitanje ili je i političko i pravno?

SOFTIĆ: U ovoj fazi pitanje je samo pravno. Međutim, ukoliko dođe do pozitivnog za Bosnu i Hercegovinu ishoda onda pitanje postaje i političko i onda su na potezu političke strukture jedne i druge države da pokušaju naći neko sporazumno rješenje koje odgovara i jednoj i drugoj strani.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG