Dostupni linkovi

logo-print

Konstituisan Zastupnički dom Parlamenta BiH


Mirna SADIKOVIC, Žana KOVACEVIC

Sa zakašnjenjem od pola sata počela je konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma državnog parlamenta. 42 zastupnika, kojima su građani dali mandat za naredne četiri godine, položili su zakletvu obećavši da će dužnost ispunjavati savjesno i u interesu onih koji su ih izabrali. No, nakon zakletve ispostavilo se da međustranački dogovori oko raspodjele vlasti nisu okončani, te je na zahtjev SNSD-a konstituirajuća sjednica odložena. Zastupnik SNSD-a Nikola Špirić:

«Ako danas pristupimo izboru, može se desiti da dobijemo jednu strukturu u predsjedavanju Domom, a da dobijemo drugu parlamentarnu strukturu u Vijeću ministara, što nije u interesu građana BiH.»

Zastupnici iz SDA usprotivili su se odlaganju izbora rukovodstva ovog parlamenta, upozoravajući da je od izbora proteklo dovoljno vremena za međustranačke dogovore. Šefik Džaferović:

«52 dana su nakon izbora, skoro 30 dana otkako je Izborna komisija objavila izborne rezultate u BiH. Ovoj državi je potrebna vlast koja je legitimirana na posljednjim izborima, i to što prije. Država se nalazi u zastoju kada su reforme u pitanju i ja plediram na svoje koleginice i kolege da što prije uspostavimo ovaj dom i da počnemo sa radom.»

I Stranka za BiH je, prema riječima Beriza Belkića, bila spremna danas ponuditi kandidate:

«Ovo smo sve mogli, što smo danas čuli, čuti jučer, prekjučer, da ne sazivamo ovaj paralament i da budemo racionalni. Sve ste ovo mogli nam reći prije dva dana - gospodo, nemamo usaglašeno, mi imamo neke zahtjeve itd.- a ne dovesti nas 42 ovdje i nakon formalnih stvari izaći i reći da se nisu stvorili uslovi.»

Čelnik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija upozorio je da je pozadina odlaganja konstituiranja zakonodavne vlasti što Stranka za BiH i HDZ 1990. nisu imali dovoljan broj glasova za izbor kandidata na čelne funkcije, čija su imena osvanula u današnjim medijima. A neki zastupnici su tokom pauze rekli i da je razlog što SNSD i Stranka za BiH, koji imaju najviše zastupnika u Parlamentu, nisu još dogovorili kako da naprave parlamentarnu većinu, a da ona ne propadne na prvom važnom pitanju koje će parlament razmatrati - novi ustav BiH.

Nakon desetominutne pauze zastupnici su se usaglasili da sjednicu ipak odlože do četvrtka 23. novembra.

* * * * *

Novoizabrana vlast u BiH trebala bi biti formirana na konkretnom programu, što podrazumijeva hitno usvajanje ranije predloženih ustavnih promjena, a nakon tog odmah i otvaranje drugog kruga pregovora, ističu u Socijaldemokratskoj partiji. Stranke koje su osvojile vlast moraju opravdati dato ima povjerenje glasača i sprovesti program izlaska iz krize u kojoj se zemlja nalazi, a to je jedino moguće uz ustavne promjene, naglašava predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija:

«Odmah usvajanje paketa amandmana iz aprila i otvaranje procesa druge faze istovremeno, odmah, i pravljenje vlasti koja će imati sedam, osam dodirnih kapitalnih tačaka koje se tiču ubrzanja evropskog puta, odnosno parlament koji će na bazi ustavnih amandmana moći da donosi odluke, koje sad ne može donositi jer je potrebno da pita entitete za sve. Mi smo spremni da podržimo svaku vlast, bez obzira da li ćemo u noj učestvovati, ukoliko ima program izlaska iz krize, u kojem će se ljudi dogovoriti kako da raspodijele posao i odgovornost.»

Šta će i kako uraditi nova vlast u BiH u mnogome zavisi od toga ko će i na kojim osnovama činiti parlamentarnu većinu, kaže novoizabrani poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Niko Lozančić iz HDZ-a. Neoohodno je uspostaviti programsku, a ne matematičku koaliciju stranaka koje će se moći dogovarati i donositi zakone i uspostavljati efikasne institucije države, naglašava Lozančić:

«Svakako mislim da je jedna od najključnijih stvari u BiH donošenje novog ustava BiH, jer mislim da sve ovo stanje pokazuje koliko nam to nedostaje. Ako tražite ustav samo po svojim kriterijima, a ne uvažavate da ima i drugih, nećete nikada doći do ustava. Mi danas imamo institucije koje su formirane, napravljene, ustavom propisane da ne mogu fukcionirati. I ko god misli da je to moguće, može - ali nazor. Ali, nama ne treba. Nama trebaju institucije koje funkcioniraju, kad završimo izbore da efikasno formiramo institucije i da idemo efikasno raditi.»

Slavko Jovičić iz SNSD-a kaže kako novu vlast očekuje mnogo zadataka, ali da se odluke mogu donositi samo uz dogovor i bez pritisaka:

«Mi smo spremni da razgovaramo, pregovaramo, ali nismo spremni na na kakve ucjene i neke trule kompromise. Kad je u pitanju reforma policije, o tome nećemo da razgovaramo uopšte. Reforma policije je krenula sasvim u pogrešnom toku - da se vrati ono što smo dogovorili, da se napravi direkcija kako je predviđeno. Ovo sad što su radili, mislim, uzaludan je posao. Mi nećemo to podržati, naravno.»

Za SDA prioritet nove vlasti će biti nastavak reformi koje su trenutno blokirane, kaže novi parlamentarac ove stranke Šemsudin Mehmedović:

«Mislim da su prioritet ove reforme koje su započete. Treba ih dovesti do kraja - reforma u oblasti odbrane, u oblasti fiskalne politike i, naravno, ustavna reforma.»

U stranci Radom za boljitak kao najveće izazove nove vlasti vide u pokretanju zamrle ekonomije i jačanju socijalnih fondova koji će olakšati život bh. građanima.
XS
SM
MD
LG