Dostupni linkovi

logo-print

Balkanskom rutom smrti


O putevima krijumčarenja drogom balkanskom rutom, predstavnica Centra Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi Snežana Nenova kaže:

“Klasična balkanska ruta ide iz Turske preko Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Postoje i putevi preko Mađarske, BiH, Hrvatske i završavaju preko Slovenije, odakle se droga distribuira u zapadnu Europu.”

Snežana Nenova zapravo podsjeća da je balkanska ruta podijeljena na tri dijela: na sjevernu, srednju i južnu:

“S jedne strane heroin iz Afganistana, preko Turske, Bugarske i Srbije odlazi za zapadnu Europu, dok se s druge strane balkanska ruta koristi za šverc sintetičkih droga sa Zapada prema Bliskom istoku. Također imamo i šverc marihuane, koja s ovog područja ide i pema Istoku i prema Zapadu.”

Od svih količina droge koja godišnje putuje takozvanom balkanskom rutom, policija uspije zaustaviti svega desetinu. No, treba podsjetiti da takva situacija nije samo u ovom regionu nego svugdje u svijetu, to se kreće u ovim procentima, ali je paralelu ipak teško povući, kaže za naš radio šef Odjela za borbu protiv trgovine narkoticima Agencije za istrage i zaštitu BiH Emir Kreho:

“Kad vidite kolike su to zaplijene - imate u određenim državama zaplijene koje se mjere u tonama. Znate, tona heroina to je ogromna stvar - ne znam kako bih to slušateljima plastično mogao opisati, ali jednokratne doze su otprilike po 0,25 grama, a tonama se zapljenjuje toga. To pokazuje da je to ogroman problem. Vrlo je teško to mjeriti sa nekim drugim regionima u svijetu, jer razvojem komunikacija i ostaloga sve više i više smo svi ustvari jedno malo, globalno selo. Imate npr. kokaina koji nije bio specifičan za ovaj region, ali ga sad imate u sve većim količinama. Prisutne su manje -više sve vrste droga koje su poznate, tako da je teško napraviti paralelu koliko je ovaj region, kao region, sa većim ili manjim problemom u odnosu na neke druge.”

Predstavnici 18 zemalja regiona redovito se sastaju kako bi analizirali dosadašnje rezultate u borbi protiv nelegalne trgovine drogama, ali planirali i buduće aktivnosti u ovoj oblasti. BiH napravila je u posljednjih 5 godina znatan iskorak, za razliku od 2001. godine, kada je bila označena crnim slovima na mapi Europe kao zemlja u kojoj se vrlo malo radi na suzbijanju trgovine opojnim drogama i borbe protiv organiziranog kriminala.

Emir Kreho iz Agencija za istrage i zaštitu BiH smatra da pitanje trgovine drogom ne treba promatrati samo iz ugla BiH već regiona, jer problem je mnogo širi:

“Imate strašan problem i u Srbiji, i u Crnoj Gori, u Hrvatskoj, u Sloveniji. Mi smo kao region etiketirani. Ne bih ja tvrdio da je BiH posebno problematična, ali je činjenica da se u posljednje vrijeme puno više vodi računa o opremljenosti, educiranosti, broju ljudi koji rade na tim problemima i to donosi određene rezultate.”

Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković smatra da ta borba i organiziranost BiH trebaju biti u narednom periodu i veći, jer pred BiH su novi izazovi:

„Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je usko vezano sa niz nekih drugih pitanja koja se možda direktno i ne vide, kao što su olakšavanje viznog režima, put BiH u evropske integracije.“

Samo policija Republike Srpske u posljednjih 7 mjeseci imala je zapažene rezultate u borbi protiv trgovine narkoticima. Prekinuto je nekoliko lanaca droge, uhićeno više lica i otkriveno je nekoliko ilegalnih laboratorija za preradu narkotika.

Opredjeljenje BiH je da po ovome pitanju u potpunosti surađuje sa zemljama regiona slijedeći svjetsku politiku borbe protiv trgovine narkoticima, koja je, podsjećamo, jedna od tri najunosnije grane organiziranog kriminala - i to nakon trgovine oružjem, te ljudima.
XS
SM
MD
LG