Dostupni linkovi

logo-print

Svjetske kompanije na tenderu za kablovsku


Intervju sa Abazom Džafićem, direktorom Agencije za radiodifuziju.

RSE: Gospodine Džafiću, u toku je tender za kablovsku. Možete li praktično pojasniti šta će to značiti za građane, odnosno gledaoce u Crnoj Gori. Da li će biti pokrivena kompletna Crna Gora i kako će to tehnički izgledati?

DŽAFIĆ: Mi smo se opredijelili za bežične i kablovske sisteme. Zašto i bežične sisteme? Zbog toga što je sama konfiguracija Crne Gore takva da veoma jednostavno može, posredstvom tih bežičnih sistema da obezbijedi razvoj višekanalnih televizijskih prenosa i opet sa druge strane, opredijelili smo se za tehnologiju koja je najviši nivo, opredijelili smo se za nešto što se zove puni tehnološki razvoj Crne Gore u tom segmentu. Odgovara li ovaj pravilnik? Ja sam čuo jedno mišljenje da taj pravilnik odgovara jedino građanima i Agenciji za radiodifuziju, a svim ostalima ne. Tačno je to. Ovaj pravilnik je lijek protiv monopola. Svjesni smo mi toga da je on usmjeren i protiv monopola koji su dugo godina građeni ovdje u Republici Crnoj Gori u smislu prenosa radio-televizijskih kanala, tačno je i to da smo se u izradi ovog pravilnika sudarali sa tim monopolima koji uopšte nijesu bezazleni. Pravilnik će biti objavljen u „Službenom listu“ ovih dana, a osam dana poslije toga će biti raspisan međunarodni tender i dobićemo kablovske sisteme u Republici Crnoj Gori ja se nadam izuzetno brzo. Zainteresovane su izuzetno moćne evropske i američke kompanije. Mi imamo tu cijelu lepezu njih koji žele i koji su pokazali interes kroz neka pisma o namjerama učestvuje na samom tenderu. Tender ćemo sprovesti javno i transparentno. Nikome od njih ništa nije obećano. Radi se o moćnim kompanijama, kao na primjer, kanadski „Nortel“. Ta kompanija ima toliki budžet da boli glava od svega toga kada vidite te sume. Opet, sa druge strane, imate neke ruske kompanije, kompanije iz Srbije, imate holandske kablovske sisteme. Znači, samo naprijed, svi na tender. Savjet će prirodno cijeniti da građanima treba dati onaj servis koji bude najjeftiniji, sa najboljom tehnologijom i koji će im pružiti najširu lepezu radijskih i televizijskih programa.

RSE: Kako će se taj dio regulisati? Da li će postojati posebna pretplata i samo dodatno pitanje da li će biti pokrivena cijela Crna Gora?

DŽAFIĆ: Mi ćemo tražiti da bude pokrivena cijela Crna Gora i zbog toga smo dali određene popuste. Svjesni smo mi toga da neko ne očekuje neki veliki profit iz Plužina, sa Žabljaka, Šavnika, Plava, znači tog dijela Crne Gore. Ali, mi ovdje u kontinuitetu vodimo brigu i o tom dijelu Crne Gore. Znači, ako želite da dobijete Budvu, Sveti Stefan, Herceg Novi, Kotor, žao nam je, onda ćete morat u tom paketu sa Podgoricom da uzmete i konkurišete za neka mjesta na sjeveru, jer to su građani Crne Gore i oni imaju istu potrebu da pored nacionalnog programa gledaju i neke druge programe, a da to bude po nekoj pristojnoj cijeni, pristojnoj pretplati. Te pogodnosti za korisnike sistema su kod nas veoma važan uslov, a vezani su za pristupnu naknadu, mjesečnu pretplatu. Kvalitet i struktura i broj radijskih i televizijskih programa koje će operator da distribuira našim građanima je jedan od najvažnijih kriterijuma koje će cijenit Savjet, a tek poslije toga su neki segmenti koji su vezani za visinu novca koji će oni da ponude kao prihod Agenciji, jer ovo je čisto finansijski tržišno isplativ posao za one koji će se tim poslom bavit ovdje kod nas.

RSE: I kada će građani mogu očekivati da će to imati?

DŽAFIĆ: Veoma brzo. Veoma brzo. Znači, odmah poslije tendera. Rok za odluke Savjeta je mjesec dana. Ja računam da odmah poslije Nove godine ovi sistemi krenu u Republici Crnoj Gori i nadam se da će to biti u okviru pune konkurencije i da će građanin jednostavno prvi put moći da bira. Prvo, on bira želi li uopšte da ima kablovski sistem ili ne, a drugo od svih tih ponuda, onih koje ćemo mi omogućit da se tim sistemom bave kod nas, moći da izabere one koji mu najviše odgovaraju.

RSE: Agencija za radiodifuziju proteklog je perioda odradila ogroman posao, čak ste i pohvaljeni u posljednjim izvještajima Evropske komisije, uspostavljen je red u tom sistemu, elektronski mediji iz Crne Gore dobijaju naknade iz pretplate, a sa druge strane počelo je konačno redovno plaćanje frekvencija, korišćenja frekvencija u Crnoj Gori, međutim, zanimljivo je da to nije dovelo do onoga što se ranije najavljivalo - da će doći do selekcije, odnosno gašenja velikog broja medija u Crnoj Gori. Kako to objašnjavate?

DŽAFIĆ: To proizlazi iz nečega što se zove veliki rad. To je rad svakog zaposlenog ovdje. Ovdje se ne zapošljavaju ljudi preko veze ili bilo čega drugog što je praksa ovdje po Crnoj Gori. Ovdje se zapošljavaju oni koji znaju, oni koji mogu uokviru svog rada da pruže maksimum. Najveće bogatstvo ove Agencije je da ima takve ljude.

RSE: Što fali i inače Crnoj Gori na ostalim nivoima!

DŽAFIĆ: Neka se potrude da javno i transparentno zapošljavaju mlade ljude sa Univerziteta Crne Gore i mislim da neće imat takvu vrstu problema, a da usput ne cijene njihove sveukupne podobnosti, od političkih, pa ne znam kakvih drugih. Da se vratim ovom drugom dijelu. Mi smo imali osmišljenu politiku. u nečemu što se zove rad regulatora. Znači, prvo smo morali da donesemo stretegiju razvoja radiodifuzije za određen broj godina i da se striktno pridržavamo toga akta i mi smo se toga akta pridržavali. Tačno smo programirali šta treba da uradimo do kraja 2006.godine, odnosno na početku 2007. godine. Danas u Crnoj Gori ne postoji nijedan emiter koji neovlašćeno radi na nekom kanalu, ne postoji nijedan kanal za dostavu modulacije do emisionih objekata koji se koristi neovlašćeno. Mi smo imali dva glavna tendera, a kroz ta dva javna tendera prošli su svi emiteri u Republici. Niko od njih nije dobio trajnu dozvolu. Svi su dobili privrene dozvole dok ne ispune tehničke uslove za emitovanje programa. Mi nijesmo imali nijednu žalbu, ali baš nijednu žalbu na postupke prema emiterima. Neki i nijesu prošli te tendere. Imamo četiri ili pet radijskih stanica koje su prestale da rade, ali i nove koje su htjele da se oprobaju u tom poslu. Nadoknada koju oni plaćaju nije visoka. Niža je nego u okruženju i nije stimulativna da prežive nesposobni za tržišnu utakmicu, nego je to bio stimulans. Čak i ovo što im dajemo 10% za programske sadržaje, to je bio stimulans da oni u jednom dužem periodu se upotpunosti prilagode evropskim standardima, upotpunosti se prilagode tržišnim mehanizmima poslovanja i rada i nimalo to nije bio lak proces. To su teške stvari. Ljudi su investirali novac u sve to i mi smo smo po tom pitanju bili krajnje reigorozni. Ne postoji nijedan emiter u Crnoj Gori koji uokviru tehničkog pregleda zadovoljio. Svi su dobli određene primjedbe i svi su dobili rokove do kad treba da ih otklone. Kraj decembra je krajnji rok da im se izdaju trajne dozvole. Strah me je da u tom procesu neki neće stići. Strah me je da jedan dio njih neće uspjeti da popravi sve ono što je tražila Agencija i cijenim da će tada jedan dio njih ostati bez trajnih dozvola. Nikakav drugi kriterijum sem tehničkog neće biti tu meritoran.

RSE: Imali ste nedavno jedan spor sa Ustavnim sudom vezano za emitovanje medija, odnosno da vjerske zajednice mogu da imaju medije. Kako čitavu tu situaciju doživljavate i komentarišete, posebno u kontekstu medijske regulative na kojoj ste i Vi radili?

DŽAFIĆ: Komentarišem kroz jednu riječ, a to je simpatično. To je simpatična odluka Ustavnog suda. Prvo, taj spor traje godinu i više. Koliko se ja sjećam prije nekih skoro dvije godine je pokrenut taj spor kod Ustavnog suda a vezan je za član 33 Zakona o radiodifuziji i tim zakonom su vjerske zajednice i crkve ograničene da mogu da imaju elektronske medije samo na lokalnom nivou, znači da ne mogu da podnose zahtjeve za nacionalnim mrežama i postoji taj drugi segment, drugi stav tog člana, ja još nijesam vidio tu odluku, a on je vezan za političke stranke i zabranu zakonom. Ustanovljeno je da političke stranke budu osnivači ili pravna lica koje oni osnuju da budu osnivači elektronskih medija i da traže frekvenciju u Republici Crnoj Gori. Ja ću podsjetiti na izradu tih zakona. Ti zakoni su već bili dva puta na stručnoj ekpertizi u medijskom odjeljenju Savjeta Evrope. Zamislite da smo raspisali tender i da su nam se prijavili, idem redom: Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Islamska vjerska zajednica, Rimokatolička crkva, koji bi vam to bio kriterijum da nekima od njih kažete ne. Napamet nam nije padalo da sve resurse po tom pitanju jednostavno damo crkvi ili političkim strankama, a da onda poslije toga izigravamo pluralizam u medijskoj sferi.

RSE: Šta će se sad dešavati nakon toga?

DŽAFIĆ: Mi ćemo uvijek poštovati odluku Ustavnog suda. Nema tu šta da se dešava. Mi smo u obavezi da poštujemo odluke Ustavnog suda i uvijek ćemo ih poštovati. Mi razumijemo prigovor „Svetigore“, ali „Svetigora“ je radila na nacionalnom nivou. Niko joj nije prekinuo takav rad iz ove Agencije. Zastali smo da vidimo odluku suda po tom pitanju. Poštovaćemo odluku Ustavnog suda, a naknadno ćemo odlučivati po pitanju svakog podnešenog zahtjeva, pa eventualno i budućih podnešenih zahtjeva vjerskih zajednica, crkve ovdje koje su usmjerene prema Agenciji.

RSE: Da li to znači da ako druge vjerske zajednice žele da osnuju svoje kanale da će Agencija praktično biti primorana da im to omogući?

DŽAFIĆ: Apsolutno ćemo imat puno razumijevanja po tom osnovu. Ne vidim zašto bi neko bio privilagovan. Ukoliko bude postojao bilo kakav zahtjev takve vrste oni će morat da se prijave legalno na javne tendere Agencije, ali mi ćemo omogućit takvu vrstu programa svim ostalima koje prepoznaje Ustav ove države ili koje prepoznaju građani.

RSE: Kada već govorimo o medijskoj regulativi najavljena je izmjena seta medijskih zakona usvojenih prije par godina. Vi ste bili u radnoj grupi koja je radila na toj izmjeni. Neke od tih izmjena tiču se i Vaše Agencije. Naime, najavljeno je spajanje Agencije za radiodifuziju i Agencije za telekomunikacije i Pošte. Kako se to može odraziti na Vaš rad? Evo, u ovom izvještaju u kojem ste pohvaljeni istovremeno je i stiglo upozorenje da ukoliko se bude išlo ka tom rješenju da se mora poštovati Vaša autonomnost.

DŽAFIĆ: Žalosno je to što ovdje u nekim državnim institucijama čekaju da upozorenje dođe od strane evropskih institucija, a prethodno preskoče sva upozorenja koja se daju domicilno, odavde, te institucije ili žalosno je to što neko ne isprati šta se dešava u nekoj oblasti, a onda posegne za nekim radikalnim rješenjima koja mogu da znače ne samo krah institucija, nego užas u cijelom sistemu. U ovom sistemu u Crnoj Gori radi preko 3,5 hiljade ljudi. Sve je to vezano za neku strategiju koju su platile neke američke institucije, ali ta strategija koju smo tada dobili od te konsultantske kuće nije prvo prepoznavala evropsko pravo. Ona nije prepoznavala to da mi idemo ka pridruživanju nekim evropskim institucijama i da ne možemo prihvatit dijametralno suprotne američke standarde po tom osnovu. Onda se neko sjetio da bi to dobro bilo napravit spajanjem Agencije za telekomunikacije i Agencije za radiodifuziju.

RSE: Postoji li evropski standard u toj oblasti?

DŽAFIĆ: Postoji. I taj standard nikad ne kaže da imate jednu, dvije ili pedeset agencija. To je stvar države. Država može i da zabrani i bilo kakvu pomisao na nezavisne regulatore, ali shvatite da tu postoje neki drugi standardi koje morate da ispunite koje ova Agencija veoma teško ispunjava. Tu je potpuna ekonomska i politička nezavisnost regulatora. Ovdje je neko htio da okrene red stvari za 180 stepeni ili je jednostavno pokazivao želju za nečim što se zove ponovna dominacija nad regulatorima.

RSE: Ukoliko dođe do spajanja kako je predviđeno da li možete u takvoj konstelaciji da zadržite nezavisnost koju ste imali do sada, a na šta je upozoreno u ovom izvještaju?

DŽAFIĆ: Ta strategija nije dobar dokument. Univerzitet Crne Gore i dvije agencije su u svom pismenom izdvojenom mišljenju o tome upozorili Vladu Republike Crne Gore. Mi ćemo se odazvati svakom pozivu da se eventualno rade neke izmjene zakona, ali nikad nećemo pristat na bilo kakvu odredbu zakona koja je suprotna nečemo što se zove potpuna autonomija ove oblasti od bilo kojeg uticaja, pa čak i od uticaja samih emitera. Ja se nadam da se razumijemo po tom pitanju. Ukoliko se ne budemo razumijeli mi nećemo participirati u bilo kakvom radu bilo kakve radne grupe, nećemo sporiti pravo Vladi da ona uvijek predloži zakon Skupštini, to je njihovo legitimno, Ustavom ustanovljeno pravo izvršne vlasti. Nećemo sporiti ni to da parlament sjutra u okviru političke volje digne svoje ruke ili da se ponovo ide po jednanaest puta, sjećate se one priče oko ovih zakona. Postoje neke stvari koje smo mi u okviru zakona vidjeli da su izuzetno loše, neke stvari koje treba mijenjati, ali niko nam ne može osporiti da smo mi ove četiri godine preživjeli, da smo dosta u velikoj mjeri autonomni, da smo uspjeli da stvorimo i tu razvojnu komponentu. Mi smo se ubacili u „zadnji vagon voza“ koji je išao prema Ženevi da radi digitalni plan. Mi u Crnoj Gori nijesmo imali nijednog stručnjaka koji je znao da radi digitalno planiranje. Mi danas imamo digitalni plan veoma uspješno urađen. Imamo tu želju da sad brzo uradimo strategiju digitalizacije, jedan veliki proces koji nas očekuje ovdje i postoji zadnja stvar. Mi imamo i tu pretplatu koja je vezana za „Telekom“ Crne Gore, ukidanje te pretplate znači kraj takvog načina finansiranja. Ne želimo da nas bilo ko ucjenjuje. Mi za takvu vrstu usluge plaćamo, a ako neko ne želi sjutra da radi takav dio posla samo treba blagovremeno da nam kaže i mi ćemo se nakako potruditi da tražimo neko zakonsko rješenje koje će nam omogućiti da građani nešto plate za ovakav dio posla, a to što građani plate u Republici Crnoj Gori je za dva puta manje nego kod bilo koje države u okruženju. Ipak, 160.000 ili 170.000 građana Crne Gore plati svoj telefonski račun i to što gleda ovoliki broj programa ja mislim da za taj iznos dobije dosta veliki kvalitet svega onoga što urade mediji. Može to da bude bolje, ali dobiju dosta.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG