Dostupni linkovi

logo-print

Netolerancija iz politike prešla u društvo


Da li zbog pritiska europske zajednice ili vlastitog samoosvješćivanja i sazrijevanja, no činjenica je da se u hrvatskoj državnoj politici i hrvatskom Saboru, za razliku od devedesetih, danas više gotovo i ne mogu čuti rasistički ili etnički motivirani ispadi - ističe Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije:

„Rekao bih da kvalitativnim promjenama koje su se desile devedesetih godina, pa i kasnije, eksplicitni antisemitski i antirasistički ispadi barem više do te mjere ne dolaze od main-stream politike, što smo prije mogli čuti. Sada su se ti povici preselili na nogometne stadione, na neke lokalne pijanke i na manje ulične bande koje hodaju gradovima i pretuku osobu druge boje kože, homoseksualce ili druge ranjive skupine. Ako smo barem koliko-toliko uspjeli disciplinirati političare i političarke, pitanje je kako se sada sa tim problemom boriti kada se on uvukao među građanstvo. Mislim da postoji poseban problem nogometnih utakmica i tog neonacističkog ponašanja značajnog broja navijača. Mislimo da se tu radi premalo i pretiho.“

Slično zaključuje i direktor Centra za ljudska prava, Tin Gazivoda. Nakon godina rušenja partizanskih spomenika, revitalizacije ustaškog režima, te osporavanja NOB-a i antifašizma s najviših društvenih instanci, danas se, kaže Gazivoda, može možda više govoriti o njegovom relativiziranju:

„Čuti ćemo nekakva izjave koje su na tragu dovođenja u pitanje antifašističkog pokreta i vrijednosti koje su u njemu utemeljene, više sa razine nekakvog relativiziranja u povijesnom kontekstu, povijesnih rasprava, više u kontekstu marginalnih političara i političkih skupina. Ali na razini društva, kada se popnemo na istočnu tribinu stadiona u Maksimiru, takve su ideje, i to mogu osobno posvjedočiti, još dan danas vrlo prisutne.“

Izvršni direktor Srpskog demokratskog foruma Ljubo Manojlović smatra vrlo korisnom upravo pokrenutu dodatnu edukaciju hrvatskih policajaca da prepoznaju međunacionalne i rasne ispade, no misli da to nije dovoljno:

„Edukacija policije je potrebna, ali nije dovoljna. Ako u Benkovcu ima 20 posto Srba i pet posto Talijana, takav procent mora biti i u policiji. Mislim da je to ključ rješenja provođenja ustavnog Zakona o pravima manjina.“

Zamjenik izvršnog direktora Hrvatskog helsinškog odbora Ranko Helebrant upozorava na porast rasne netrpeljivosti u Hrvatskoj:

„Ono što je zabrinjavajuće, a što nije bio trend ranijih godina, to je da je povećan broj rasno motiviranih incidenata, što znači da Hrvatska, koja tradicionalno nije bila nesklona osobama tamnije boje kože, u zadnje vrijeme pokazuje trendove da se takva vrsta incidenta povećava.“

Taj trend uočavaju i u Centru za mirovne studije. Gordan Bosanac:

„Vrlo smo zabrinuti da u zadnje tri godine, kako je stupio na snagu Zakon o azilu, nikom nije odobren azil u Republici Hrvatskoj. Iako je teško etiketirati da se radi o rasizmu, može se barem imati opravdana sumnja da i neki rasistički elementi značajno doprinose tome da nitko nije dobio azil u Hrvatskoj.“

Što se tiče antisemitizma i odnosa prema Židovima, čiji pogrom je u Drugom svjetskom ratu simbolično počeo baš na današnji dan, u „Kristalnoj noći“, kad ih je u samo 24 sata ubijeno više od 90, a više od 30 tisuća odvedeno u koncentracijske logore, predstavnici nevladinih udruga u Hrvatskoj ističu da je taj odnos „politički korektan“. Upozoravaju, međutim, na novu fobiju – islamofobiju, koja se, prema riječima Tina Gazivode, uočava u cijelom zapadnom svijetu, pa i u Hrvatskoj:

„Niko ne pokušava komparirati razinu islamofobije u današnjem evropskom kontekstu sa pojavnostima antisemitizma, ili sa holokaustom, ali je činjenica da se u kontekstu današnje situacije, u kontekstu onoga što se dešava u borbi protiv terorizma, pojavljuju određene reakcije na socio-kulturološkoj razini diljem Zapadne Evrope, koje stavljaju u pri plan upravo tretman muslimana i različite oblike diskriminacije protiv muslimana.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG