Dostupni linkovi

logo-print

Grgeč uletio i odletio


Prestanak transfera tanzanijskog grgeča za zapadnoevropska tržišta neće dovesti do kolapsa Zračne luke Zagreb. Prvotna je destinacija ruskih Iljušina Il-76 sa fileom grgeča bio aerodrom u Bratislavi u Slovačkoj, ali kako su izuzetno bučni ruski avioni nakon prijema Slovačke u Evropsku uniju probijali sve propise o zvučnom zagađenju, potražilo se neku zračnu luku na rubu Evropske unije. Zagreb i Osijek su neko vrijeme dobro zarađivali na grgeču, ali posao u Zagrebu napreduje i bez ovog transfera, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković:

„Međutim, kad gledamo naš kargo bez tog iznenadnog posla s ribama, on raste, i to je za nas bitna brojka, jer sporadičnih poslova unutar karga uvijek ima.“

Dakle, grgeč nije toliko važan. A što jest? Matković je svjestan situacije u okruženju:

„Riba se već nekoliko puta selila iz mjesta u mjesto, pa moguće je da će na sezonu-dvije završiti u Beogradu. Ali to nije zapravo toliko relevantna priča za usporedbu kargo djelatnosti između Beograda i Zagreba. Bitno je ovog trenutka da je Beograd pokrenuo veliku investiciju sa američkim partnerom, da oni grade moderne kapacitete i da će oni na tržištu s tim kapacitetima biti prije nas. A kako će ih oni znati prodati i tko će to konzumirati, to je već drugi dio priče. Te hale mogu ostati prazne. Nije garantiran posao nikome. Svi se mi za posao moramo boriti.“

Koji su aduti Zračne luke Zagreb? Dok je Beogradski aerodrom jedini međunarodni aerodrom u Srbiji, u Hrvatskoj je konkurencija tolika da međunarodni aerodrom ima čak i otok Brač. Velik dio kapaciteta svih ovih aerodroma, pa i zagrebačkog, zapošljava turizam, pogotovo otkako je posljednjih godina turistička sezona sve dulja. Što se robnog prometa tiče, Matković kaže kako je jedna od dugoročnih perspektiva Hrvatske u tome da bude odredište iskrcaja američkih ili azijskih poslova:

„Bitno je napomenuti da je, recimo, plovidba brodom na primjer iz Kine, iz Šangaja, do Rijeke za dan kraća nego do Roterdama, a dva dana kraća nego do Hamburga. Intermodalni pristup teretu i valorizaciji Zagreba kao kargo odredišta ide zajedno sa lukom Rijeka. I mi u tom smislu, na jedan određeni marketinški način, kad idemo u poslovnim delegacijama, bilo s predsjednikom i premijerom, po svijetu, promoviramo zapravo jednu bitnu činjenicu – da jedna komplementarnost robe koja dolazi morskim putem i robe koja dolazi zračnim putem predstavlja jedan izuzetno kvalitetan potencijal za budući razvoj nekakvih djelatnosti u našem okruženju. Tim više što mi sada imamo izuzetno dobro razvijenu mrežu autocesta, što se gradi nova nizinska pruga za Rijeku.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG