Dostupni linkovi

logo-print

Sudije i tužioci prvi na listi za smanjenje plata


Ako se uzme u obzir da je visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun u decembru 2005. godine odlučio da stimuliše nezavisnost pravosuđa drastičnim podizanjem plata, Dodikovu odluku sudije i tužioci doživjeli su kao direktan udarac upravo na tu nezavisnost koja im je tako grubo finansijski uskraćena. Portparol Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Admir Katica:

«Ovakvim neargumentovanim izjavama i pritiskom na pravosudni sistem BiH doprinosi se tome da pravosudni sistem biva na neki način nestabilan i da sve više i više ljudi razmišlja o nekim drugim koracima, a ne o tome da unaprijedi svoju aktivnost u okviru tog istog pravosudnog sistema. Stoga više čudi izjava premijera Vlade RS-a, gospodina Dodika, a u demokratskom svijetu sud i sudije se poštuju i niko ne napada pravosudni sistem na taj način što prijeti rastjerivanjem sudija kroz smanjenje budžeta.»

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu potvrđuju da se može govoriti o lošem radu pojedinih sudija ili tužilaca, ali Dodiku ipak zamjeraju, kako kažu, neargumentovano napadanje kompletnog pravosudnog sistema. Zbog toga su njegovu odluku ocijenili kao politički pritisak na rad pravosuđa. S druge strane, Milorad Dodik tvrdi da Ešdaunova odluka o povećanju plata nije imala nikakav efekat u pravcu veće nezavisnosti rada sudija i tužilaca. Na optužbe da vrši politički pritisak na pravosuđe, Dodik odgovara:

«Nikakav pritisak. Pravosuđe vrši pritisak nekorektan na društvo zato što se ne ostvaruje društveni cilj. A njihove plate i troškovi koje imaju apsolutno su daleko veći nego svih drugih sektora u društvu.»

Iako će mnogi kritičari Dodikovog političkog menadžmenta uglas potvrditi da se prema entitetskim ustanovama odnosi gotovo vlasnički, statistike o radu pravosuđa idu mu u prilog. Uprkos platama koje se kreću od dvije do četiri i po hiljade maraka, na sudovima BiH je oko 1.300.000 neriješenih predmeta. Istovremeno, u organizaciji koja se bavi istraživanjem korupcije - Transparency International - od ukupno 6.500 telefonski primljenih prijava o korupciji, oko 15 odsto se odnosilo na rad pravosuđa.

Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović podsjeća da reforma pravosuđa nije završena i skreće pažnju na opasnost od premijerovog direktnog uplitanja u rad pravosuđa, te pokušaja političke kontrole u ovoj oblasti:

«Protekle godine su pokazale, situacija u mnogim drugim zemljama je pokazala da su intervencije politike i političara u rad pravosuđa najčešće završavane katastrofalno po demokratske procese u tim zemljama. Ono što bi nalošije moglo da se desi je da reforma pravosuđa, koja je ovako skoro u potpunosti zaustavljena, na neki način ovim Dodikovim intervencijama ne samo da bude zaustavljena nego krene nekim koracima i unazad.»

A u hladnom ratu premijera Republike Srpske i pravosudnih institucija, Kancelarija visokog predstavnika diplomatski se nije svrstala ni na čiju stranu. Dodikovu najavu smanjenja budžeta OHR ohrabruje ukoliko se provede uz saglasnost nadležnih institucija - prvenstveno Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

Da li će se Dodikov zahtjev za smanjenjem plata sudija i tužioca uvrstiti u ovogodišnji budžet, niko u Vladi ne može sa sigurnošću reći. Ono što je ipak potvrđeno u finansijskoj službi Ministarstva pravde RS-a je da će inicijativa premijera za redukovanjem budžeta pravosuđu vjerovatno biti uvrštena u postupak usaglašavanja budžeta koji predstoji ovih dana.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG