Dostupni linkovi

logo-print

Korupcija i dalje ozbiljan problem


Erduan KATANA, Enis ZEBIC

Najreprezentativnije svjetsko istraživanje o korupciji koje svake godine radi Transparency International pokazuje da Bosna i Hercegovina spada u najkorumpiranije i najnerazvijenije zemlje Evrope. Prema ovogodišnjem globalnom indeksu percepcije korupcije, od 163 države, koje su bile obuhvaćene, Bosna i Hercegovine sa ocjenom 2,9 dijeli devedeset treće do devedeset devetog mjesta zajedno sa Argentinom, Armenijom, Eritrejom, Sirijom i Tanzanijom.

U prethodne četiri godine BiH je bilježila konstantan pad prema ljestvici globalnog indeksa percepcije korupcije. BiH je prošle godine sa istom ocjenom dijelila 88. do 96. mjesta. Pad na ljestvici je prouzrokovan većim brojeme zemalja koje su ove godine bile obuhvaćene istraživanjem, objasnio je predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala za BiH Boris Divjak:

«BiH nije doživjela ove godine pomak nabolje, srećom nije ni nagore, tako da je ovo prvi indeks koji ne bilježi pad BiH, već stagnaciju.»

Iako je pad na ljestvici konačno zaustavljen, ovogodišnji rezultat je razočaravajući, a ključni uzrok, smatra Divjak, je prije svega nepostojanje političke volje vlasti BiH za borbu protiv korupcije. Divjak takođe ističe da je iz uporedbe korupcije i bruto društvenog proizvod pojedine zemlje sasvim jasno da je siromaštvo posljedica korpucije, a ne obrnuto:

«I da iskorjenjivanjem korupcije iskorjenjujemo i siromaštvo. Problem je što naše vlasti, nažalost, tu sponu ne vide - ili ne žele da vide.»

Istraživanja koja su vršena ukazuju da je najveća prepreka za borbu protiv korupcije prisustvo korupcije u samom vrhu vlasti, te izuzetno izraženo prisustvo efekta „zarobljene države“, odnosno neprimjerenog utjecaja moćnih oligarhija i kriminalnih grupa na vlast. Prema svim istraživanjima političke partije su najkorumpiraniji segment društva, dok je korupcija najvidljivija na lokalnom nivou, naglasio je potrparol Transparency Internationala Srđan Blagovčanin:

«Prema informacijama Transparency Internationala najveće je prisustvo krupcije kao fenomena, kao pojave na lokalnom nivou. Pri tome prvenstveno mislimo na kantonalne i na lokalne opštinske administracije, tako da možemo, dakle, zaključiti da je najveći broj djela na lokalnom nivou, ali da je najveća opasnost za državu u cjelini, odnosno najveća ekonomska cijena korupcije je na onim najvišim nivoima.»

Građani se takođe slažu sa tim da je korupcija uzela maha u svim porama društva:

«Od rođenja pa do smrti je potkovano korupcijom. Neki to zovu bakšiš, neki to zovu način za hvala, ali u principu sve se svodi na isto.»

«Na svim nivoima ovo je anomičko društvo, pa onda nije ništa uređeno. Dok se ne uredi, a vlast je svaka od Boga, pa i ovo je nama dato tako. Ko vjeruje u Boga, vjeruje i u ovu vlast.»

«Svaka država na svijetu sankcioniše krimogene osobe, kriminal i korupciju. Izgleda da samo kriminalci u BiH imaju svoju državu.»

To što Bosna i Hercegovine dobija ovakve ocjene ne treba da čudi, kaže predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u RS-u Branko Todorović:

«Ali se trebamo čuditi samo građanima BiH koji nikako ne mogu da shvate da je zapravo uzrok nesreće u kojoj žive, uzrok siromaštva i bijede i nezaposlenosti i opšte besperspektivnosti u lošoj vlasti kojoj građani vrlo često daju podršku, suočeni sa već davno istrošenim frazama - koje nigdje u svijetu ne bi davale rezultat, ali evo u BiH nažalost daju - o etničkoj ugroženosti, o religijskom eksluzivitetu, o potrebi da svoju mržnju i svoj strah uperimo prema onima drugima.»

Poređenje sa zemljama regiona pokazuje da BiH zaostaje i za zemljama iz najbližeg okruženja. Hrvatska je ove godine na 69. poziciji sa istom ocjenom kao i prošle godine od 3,4, dok Srbija iz godine u godinu bilježi konstantan rast, pa je tako ove godine prestigla BiH i nalazi se na 90. mjestu sa ocjenom 3,0.

* * * * *

Hrvatska je po percepciji korupcije na 69. mjestu u svijetu. Ove je godine ocijenjena sa 3,4, kao i prošle godine, što znači da je negativni trend zaustavljen. Međutim, ne smije se biti zadovoljan sa stagnacijom, upozoravaju u Transparency International Hrvatska.

Hrvatska je po percepciji korupcije, prema kriterijima nevladine organizacije Transparency International, zaslužila za ovu godinu ocjenu 3,4, izvijestio je voditelj hrvatskog odjeljka te udruge Zorislav Antun Petrović:

„Loša vijest je sa smo još uvijek u skupini zemalja u kojima korupcija predstavlja ozbiljan problem i prepreku daljnjem gospodarskom i društvenom razvitku. Dobra vijest je da smo nakon dužeg vremena zaustavili negativan trend, odnosno da je ocjena za ovu godinu ista kao što je bila za prošlu.“

Nijedna zemlja Evropske unije ima tako nisku ocjenu kao Hrvatska, ali – ako nekoga tješi – u konkurenciji zemlja koje su u raznim fazama pretpristupnih pregovora ili će se uskoro priključiti Evropskoj uniji, plasirani smo jako dobro, kaže Petrović:

„Znači u regiji jugoistočne Evrope, uključujući zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, dosta smo dobri – na trećem smo mjestu među 21 zemljom. Ispred nas su sa ocjenom četiri Bugarska i Turska sa 3,8, zatim slijedimo mi sa 3,4 i iza nas je ostala Rumunjska koja bi trebala 1. siječnja iduće godine pristupiti EU, ona ima 3,1.“

Nažalost, vladin antikorupcijski program se ne provodi, nego je samo program dobrih želja, upozorava Petrović:

„Nacionalni program će imati smisla onoga momenta kad se počne provoditi. Slično kao što sama kupovina udžbenika ne podrazumijeva da će se ispit položiti. Treba naučiti gradivo i primijeniti ga u praksi.“

Zašto Hrvatska tako loše stoji sa korupcijom, za Radio Slobodna Evropa govori ekspert za to područje, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar:

„Iako je sama i prva davala primjer drugim zemljama – ne samo post-jugoslavenskim republikama nego i Rumunjskoj i Bugarskoj – kako treba zakonski riješiti sprječavanje sukoba interesa, u praktično provedbi postigla je vrlo loše rezultate. Problem je u nedostatku političke volje da se izvjesna privilegirana klasa političara odrekne svoje moći, zapravo mogućnosti da svojim odlukama utječe na svoj osobni dobitak.“

Evo i što o ovoj rak-rani hrvatskog društva misle građani. Pitanje je bilo – gdje – po njihovom mišljenju – korupcije ima najviše:

„U zdravstvu definitivno.“

Kako to znate?

„Iz osobnog iskustva, zato što sam dala za maminu operaciju novac. Ali dobro, mi smo sudjelovali jer smo znali da ako damo novac, da će imati drugačiji tretman koji je i dobila. Što me ne čini manje krivom.“

Što vama najviše smeta kod korupcije u Hrvatskoj?

„Smeta mi to što su de fakto svi ljudi postali korumpirani. Tako i onaj koji ima puno para, korumpira naveliko. A tko ima malo para, on korumpira namalo. Primjerice, netko tko plati doktora za to da preko reda operira njegovog tatu, zeznut će mene koja nemam novca da platim operaciju ni normalno, a kamoli preko reda, i ja ću, dakle, umrijeti. Dakle, ta korupcija je preduboko zašla u sve pore našeg društva i to je prestrašno.“
XS
SM
MD
LG