Posljednje sate uoči otvaranja biračkih mjesta, stranački lideri vodili su žestoku izbornu kampanju nastojeći privući što veći broj glasača na izbore. Tradicionalno, u Americi je izlazak na biralašta nizak. Naime, 2002 za Kongres je na birališta je izašlo oko 46 posto punoljetnih Amerikanaca, a 1998 45 posto. Privući svoje birače , ali i one neopredjeljene najveći je izazov i Republikanaca i Demokrata. Georg Bush je zato u Texasu isticao:
"Svi vi igrate važnu ulogu u ovoj kampanji i zadaća vam je da osigurate da vaši sugrađani izađu na izbore ... i glasaju za nas, jer mi imamo filozofiju i stragteiju koja je najbolja za ovu državu i zemlju."
Za Demokarte je lobirao bivši predsjednik Biil Clinton koji je isticao mane aktualne adminstracije, a republikanske pozive biračima ovako je prokomentirao:
"Jasno vam je što žele poručiti. Drago nam je ako imate posao i plaćate poreze. Za nas je u redu ako vaša djece obuku unifromu i odu i Irak i Afganistan. I tamo budu možda ranjeni, a možda poginu. No, ako ne odete i ne glasate onako kako vam mi kažemo, nastojat ćemo vas sadržati kod kuće, bez obzira što ste dali ovoj zemlji. Takve poruke nisu u redu."
Većina anketa pokazuje da su Amerikanci nezadovoljni Kongresom kojeg smatraju neefikasnim i korumpiranim. Demokrati bi mogli dobiti većinu u Predstavničkom domu. Očekivalo se i u Senatu, ali ankete govore kako su se neki od ranjivih ili otprije otpisanih republikanskih senatora posljednjih dana oporavili, a neki od ispočetka sigurnih demokratskih senatora postali ugroženi od republikanskih izazivača.Američke kladionice republikancima daju oko 70 % šansi da zadrže većinu u Senatu. Posljednje istraživanje instituta Pew pokazuje da je utrka za Kongres sve neizvjesnija i da se radi o razlici od svega 4 posto, između Demokrata i Republikanaca. Rezultati, ovih po mnogima jednih od najznačajnijh američkih izbora, za koje mnogi analitičari stiču da su zapravo referendum o Iraku, biće poznati nekoliko sati po zatvaranju birališta. Oko 200 milijuna Amerikanaca bira 435 zatupnika u predstavničkom domu, 33 senatora i 36 guvernera.
* * * * *
Iako Amerikanci biraju zastupnike u oba doma Kongresa, mnogi promatrači ističu da su izbori 7. studenog zapravo referendum i o politici aktualnog predsjednika Georga Busha. Bill Frenzel, bivši republikanski kongresman koji je proveo 20 godina na Capitol Hillu ističe:
"Geog Bush je tema ovih izbora, i ako Demokrati dobiju većinu i u jednom domu, on će biti gubitnik. Biće mu izuzetno teško progurati bilo kakvu važnu inicijativu kroz Kongres. Naravno, to ne znači da mu ništa neće polaziti za rukom. Prolazit će zakoni koji se tiču nacionalne sigurnosti i obrane, no sve ostalo, bit će krajnje teško."
Naime, Kongres kontrolira budžet, ne samo način trošenja, već i prikupljanja sredstava. Bushu je uspjelo u proteklih 6 godina u Kongresu više puta dobiti zeleno svijetlo za zakone o smanjenu poreza, iako je istodobno njegova administracija trošila stotine milijardi dolara za rat u Iraku.
Frenzel, međutim, smatra da i u slučaju da Demokrati dobiju izbore, ta činjenica neće utjecati na odnos prema američkim snagama u Iraku i na najčešće postavljano pitanje: kada će vojnici iz Iraka biti vraćeni kući? Larry Sabato, politički analitičar, je sličnog mišljenja. Naime, prije nekoliko dana The New York Times i Tv mreža CBS su objavili istraživanje po kojem većina ispitanika smatra da bi Demokrati u slučaju preuzimanja kontrole u Kongresu trebali reducirati ili čak okončati angažman u Iraku. Sabato vjeruje kako će američki predsjednik prilično tvrdoglavo nastaviti provoditi svoju politiku, zadržati svoje glavne ljude, među njima i do sada stalno kritiziranog ministra obrane Donalda Rumsfelda:
"Kongres kojim bi dominirali Demokrati mogao bi utjecati na neke stvari, no bit će izrazito teško prisiliti predsjednika da mijenja bilo što u pogledu Iraka. Uostalom, pogledamo li unatrag, u američku povijest, vidjet ćemo da je trebalo godina dok Demokrati nisu natjerali republičke predsjednike, poput Nixona i Forda, da promijene politiku prema Vijetnamu. Zato mislim da su oni koji očekuje trenutačne rezultate vrlo vjerojatno u krivu."
Ipak, u slučaju da se Demokrati nakon 12 godina preuzmu kontrolu nad Kongresom, neke će se stvari nužno promijeniti. Predsjedniku će teže biti postavljati federalne suce, jer mu za njihovo imenovanje treba potvrda Senata, češće će biti i provjeravano kako funkcionira administracija, jednom riječju bit će jasnija podjela između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su Demokrati u prednosti pred Republikancima, ali neznatnoj i razlika je tako mala, da su bilo kakve prognoze u ovom momentu vrlo nezahvalan posao, ističu analitičari.
* * * * *
Od 156.421.311 registriranih birača u SAD, koliko ih je prema posljednjim podacima, očekuje se da će odziv biti od 35 do 40 %. Pored kongresnika, senatora i guvernera, Amerikanci će u utorak birati i okružne vijećnike, suce, tužitelje, šerife i obrazovne odbore, a dio njih odgovarat će i na referendumska pitanja. To višestruko izjašnjavanje jednoj trećini birača olakšat će elektronski glasački strojevi, s "touch screen" ekranima, a za one koji su odsutni ili spriječeni omogućeno je i glasovanje putem pošte.
Prvi rezultati očekuju se iz Indiane, Kentuckya, Pennsylvanije, Connecticuta i New Hampshirea oko 22 sata po istočnoameričkom vremenu (03:00 GMT), dok će u državama na zapadu SAD izbori još trajati.
Zastupnici u Kongresu biraju se na mandat od dvije godine, a u Senatu na šest godina, s time da se svake dvije godine bira trećina senatora. Svaka od 50 saveznih država bira po dva senatora, dok je broj kongresnika razmjeran udjelu stanovništva pojedine države u ukupnom cenzusu. Godišnja plaća kongresnika i senatora je 165.200 dolara, dok je guvernerska 170.000 dolara.
Kongres donosi zakone koje Senat odobrava, a Senat i ratificira međunarodne ugovore te potvrđuje predsjednička imenovanja.
Rat u Iraku, terorizam, etika vlasti i ekonomija, glavne su teme oko kojih će se opredijeljivati birači, pokazuju ispitivanja predizbornog raspoloženja. Njih 49 % smatra Irak "iznimno značajnim" kod odlučivanja kome će dati glas, potom slijedi terorizam s 46 %, pokazala je anketa Opinion Research Corp. Trećina, odnosno 37 % ispitanih na treće mjesto po važnosti stavlja etiku vlasti, što ne čudi nakon niza korupcijskih i seks skandala koji su u posljednje vrijeme potresali Kongres.Ekonomija i cijena benzina donekle su izgubili na važnosti, jer je samo 33 % Amerikanaca zabrinuto zbog gospodarstva, a cijena benzina pala je uoči izbora na 2.4 dolara za galon (3.89 l). Porezi, imigracija, istospolni brakovi te istraživanja matičnih stanica na kraju su popisa biračkih preokupacija, i manje od 25 % ispitanih smatra da će oni odlučno utjecati na njihovu odluku.
Ispitivanja javnog mnijenja dva dana prije izbora pokazuju da oporbeni Demokrati i dalje imaju uvjerljivu 16-postotnu prednost - za njih namjerava glasati 54% birača prema 38 % za Republikance, prema NBC/Newsweek anketi. Dvostruko više nezavisnih birača namjerava dati glas Demokratima u odnosu na one koji će podržati Republikance (51-26%).
Za većinu u Kongresu demokratima treba osvajanje 15 novih mjesta uz potvrdu dosadašnjih 201, a prognoze im daju 25-30 novih mjesta, no svi analitičari ističu kako je u 20-ak od 50 odlučujućih utrka, ishod nepredvidljiv.
Američki izborni sustav karakterizira 90-postotna reizbornost, pa je neizvjesnost koju ankete vežu uz 50 od 435 izbornih utrka za Kongres i relativno visok broj. Gotovo sva ta mjesta (48 od 50) do sada su držali Republikanci, što govori o tome koliko je erodirala podrška javnosti predsjedniku Georgu W. Bushu i republikanskom Kongresu u posljednje dvije godine. Podrška Bushu trenutačno iznosti 35, a Kongresu 27 posto.
"Radi se o najgoroj političkoj klimi za republikanske kandidate od Watergatea", ocjenio je za "New York Times" Glen Bolger, anketni stručnjak Republikanske stranke. "Jako loše, stvari stoje grozno", kaže Joe Gaylord, član Nacionalnog odbora Republikanaca, i predviđa gubitak do 30 mjesta.
Utrka za Senat daleko je neizvjesnija a posljednje ankete govore da bi republikanci mogli zadržati većinu u domu sa samo jednim senatorom više, 51 prema 49. Demokratima ispitivanja predviđaju pobjedu u četiri od sedam neizvjesnih utrka, dok im za osvajanje većine treba šest pobjeda. Senatske utrke u Missouriju, Virginiji i Montani potpuno su izjednačene.
Očekuje se da će demokrati ostvariti značajne dobitke i na izborima za guvernere, uključujući i nekoliko važnih država kao što su Ohio, New York, Massachusetts, Colorado i Arkanzas, donoseći stranci i početnu prednost za predsjedničke izbore 2008. Republikanci brane 22 od 36 guvernerskih mjesta a ispitivanja govore da bi Demokrati mogli osvojiti četiri ili više novih mjesta i tako osvojiti većinu na nacionalnoj razini.
"Svi vi igrate važnu ulogu u ovoj kampanji i zadaća vam je da osigurate da vaši sugrađani izađu na izbore ... i glasaju za nas, jer mi imamo filozofiju i stragteiju koja je najbolja za ovu državu i zemlju."
Za Demokarte je lobirao bivši predsjednik Biil Clinton koji je isticao mane aktualne adminstracije, a republikanske pozive biračima ovako je prokomentirao:
"Jasno vam je što žele poručiti. Drago nam je ako imate posao i plaćate poreze. Za nas je u redu ako vaša djece obuku unifromu i odu i Irak i Afganistan. I tamo budu možda ranjeni, a možda poginu. No, ako ne odete i ne glasate onako kako vam mi kažemo, nastojat ćemo vas sadržati kod kuće, bez obzira što ste dali ovoj zemlji. Takve poruke nisu u redu."
Većina anketa pokazuje da su Amerikanci nezadovoljni Kongresom kojeg smatraju neefikasnim i korumpiranim. Demokrati bi mogli dobiti većinu u Predstavničkom domu. Očekivalo se i u Senatu, ali ankete govore kako su se neki od ranjivih ili otprije otpisanih republikanskih senatora posljednjih dana oporavili, a neki od ispočetka sigurnih demokratskih senatora postali ugroženi od republikanskih izazivača.Američke kladionice republikancima daju oko 70 % šansi da zadrže većinu u Senatu. Posljednje istraživanje instituta Pew pokazuje da je utrka za Kongres sve neizvjesnija i da se radi o razlici od svega 4 posto, između Demokrata i Republikanaca. Rezultati, ovih po mnogima jednih od najznačajnijh američkih izbora, za koje mnogi analitičari stiču da su zapravo referendum o Iraku, biće poznati nekoliko sati po zatvaranju birališta. Oko 200 milijuna Amerikanaca bira 435 zatupnika u predstavničkom domu, 33 senatora i 36 guvernera.
* * * * *
Iako Amerikanci biraju zastupnike u oba doma Kongresa, mnogi promatrači ističu da su izbori 7. studenog zapravo referendum i o politici aktualnog predsjednika Georga Busha. Bill Frenzel, bivši republikanski kongresman koji je proveo 20 godina na Capitol Hillu ističe:
"Geog Bush je tema ovih izbora, i ako Demokrati dobiju većinu i u jednom domu, on će biti gubitnik. Biće mu izuzetno teško progurati bilo kakvu važnu inicijativu kroz Kongres. Naravno, to ne znači da mu ništa neće polaziti za rukom. Prolazit će zakoni koji se tiču nacionalne sigurnosti i obrane, no sve ostalo, bit će krajnje teško."
Naime, Kongres kontrolira budžet, ne samo način trošenja, već i prikupljanja sredstava. Bushu je uspjelo u proteklih 6 godina u Kongresu više puta dobiti zeleno svijetlo za zakone o smanjenu poreza, iako je istodobno njegova administracija trošila stotine milijardi dolara za rat u Iraku.
Frenzel, međutim, smatra da i u slučaju da Demokrati dobiju izbore, ta činjenica neće utjecati na odnos prema američkim snagama u Iraku i na najčešće postavljano pitanje: kada će vojnici iz Iraka biti vraćeni kući? Larry Sabato, politički analitičar, je sličnog mišljenja. Naime, prije nekoliko dana The New York Times i Tv mreža CBS su objavili istraživanje po kojem većina ispitanika smatra da bi Demokrati u slučaju preuzimanja kontrole u Kongresu trebali reducirati ili čak okončati angažman u Iraku. Sabato vjeruje kako će američki predsjednik prilično tvrdoglavo nastaviti provoditi svoju politiku, zadržati svoje glavne ljude, među njima i do sada stalno kritiziranog ministra obrane Donalda Rumsfelda:
"Kongres kojim bi dominirali Demokrati mogao bi utjecati na neke stvari, no bit će izrazito teško prisiliti predsjednika da mijenja bilo što u pogledu Iraka. Uostalom, pogledamo li unatrag, u američku povijest, vidjet ćemo da je trebalo godina dok Demokrati nisu natjerali republičke predsjednike, poput Nixona i Forda, da promijene politiku prema Vijetnamu. Zato mislim da su oni koji očekuje trenutačne rezultate vrlo vjerojatno u krivu."
Ipak, u slučaju da se Demokrati nakon 12 godina preuzmu kontrolu nad Kongresom, neke će se stvari nužno promijeniti. Predsjedniku će teže biti postavljati federalne suce, jer mu za njihovo imenovanje treba potvrda Senata, češće će biti i provjeravano kako funkcionira administracija, jednom riječju bit će jasnija podjela između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su Demokrati u prednosti pred Republikancima, ali neznatnoj i razlika je tako mala, da su bilo kakve prognoze u ovom momentu vrlo nezahvalan posao, ističu analitičari.
* * * * *
Od 156.421.311 registriranih birača u SAD, koliko ih je prema posljednjim podacima, očekuje se da će odziv biti od 35 do 40 %. Pored kongresnika, senatora i guvernera, Amerikanci će u utorak birati i okružne vijećnike, suce, tužitelje, šerife i obrazovne odbore, a dio njih odgovarat će i na referendumska pitanja. To višestruko izjašnjavanje jednoj trećini birača olakšat će elektronski glasački strojevi, s "touch screen" ekranima, a za one koji su odsutni ili spriječeni omogućeno je i glasovanje putem pošte.
Prvi rezultati očekuju se iz Indiane, Kentuckya, Pennsylvanije, Connecticuta i New Hampshirea oko 22 sata po istočnoameričkom vremenu (03:00 GMT), dok će u državama na zapadu SAD izbori još trajati.
Zastupnici u Kongresu biraju se na mandat od dvije godine, a u Senatu na šest godina, s time da se svake dvije godine bira trećina senatora. Svaka od 50 saveznih država bira po dva senatora, dok je broj kongresnika razmjeran udjelu stanovništva pojedine države u ukupnom cenzusu. Godišnja plaća kongresnika i senatora je 165.200 dolara, dok je guvernerska 170.000 dolara.
Kongres donosi zakone koje Senat odobrava, a Senat i ratificira međunarodne ugovore te potvrđuje predsjednička imenovanja.
Rat u Iraku, terorizam, etika vlasti i ekonomija, glavne su teme oko kojih će se opredijeljivati birači, pokazuju ispitivanja predizbornog raspoloženja. Njih 49 % smatra Irak "iznimno značajnim" kod odlučivanja kome će dati glas, potom slijedi terorizam s 46 %, pokazala je anketa Opinion Research Corp. Trećina, odnosno 37 % ispitanih na treće mjesto po važnosti stavlja etiku vlasti, što ne čudi nakon niza korupcijskih i seks skandala koji su u posljednje vrijeme potresali Kongres.Ekonomija i cijena benzina donekle su izgubili na važnosti, jer je samo 33 % Amerikanaca zabrinuto zbog gospodarstva, a cijena benzina pala je uoči izbora na 2.4 dolara za galon (3.89 l). Porezi, imigracija, istospolni brakovi te istraživanja matičnih stanica na kraju su popisa biračkih preokupacija, i manje od 25 % ispitanih smatra da će oni odlučno utjecati na njihovu odluku.
Ispitivanja javnog mnijenja dva dana prije izbora pokazuju da oporbeni Demokrati i dalje imaju uvjerljivu 16-postotnu prednost - za njih namjerava glasati 54% birača prema 38 % za Republikance, prema NBC/Newsweek anketi. Dvostruko više nezavisnih birača namjerava dati glas Demokratima u odnosu na one koji će podržati Republikance (51-26%).
Za većinu u Kongresu demokratima treba osvajanje 15 novih mjesta uz potvrdu dosadašnjih 201, a prognoze im daju 25-30 novih mjesta, no svi analitičari ističu kako je u 20-ak od 50 odlučujućih utrka, ishod nepredvidljiv.
Američki izborni sustav karakterizira 90-postotna reizbornost, pa je neizvjesnost koju ankete vežu uz 50 od 435 izbornih utrka za Kongres i relativno visok broj. Gotovo sva ta mjesta (48 od 50) do sada su držali Republikanci, što govori o tome koliko je erodirala podrška javnosti predsjedniku Georgu W. Bushu i republikanskom Kongresu u posljednje dvije godine. Podrška Bushu trenutačno iznosti 35, a Kongresu 27 posto.
"Radi se o najgoroj političkoj klimi za republikanske kandidate od Watergatea", ocjenio je za "New York Times" Glen Bolger, anketni stručnjak Republikanske stranke. "Jako loše, stvari stoje grozno", kaže Joe Gaylord, član Nacionalnog odbora Republikanaca, i predviđa gubitak do 30 mjesta.
Utrka za Senat daleko je neizvjesnija a posljednje ankete govore da bi republikanci mogli zadržati većinu u domu sa samo jednim senatorom više, 51 prema 49. Demokratima ispitivanja predviđaju pobjedu u četiri od sedam neizvjesnih utrka, dok im za osvajanje većine treba šest pobjeda. Senatske utrke u Missouriju, Virginiji i Montani potpuno su izjednačene.
Očekuje se da će demokrati ostvariti značajne dobitke i na izborima za guvernere, uključujući i nekoliko važnih država kao što su Ohio, New York, Massachusetts, Colorado i Arkanzas, donoseći stranci i početnu prednost za predsjedničke izbore 2008. Republikanci brane 22 od 36 guvernerskih mjesta a ispitivanja govore da bi Demokrati mogli osvojiti četiri ili više novih mjesta i tako osvojiti većinu na nacionalnoj razini.