Dostupni linkovi

logo-print

Ko treba dokazivati porijeklo imovine?


Govoreći o korupciji i mogućim načinima borbe sa organizovanim kriminalom, potpredsjednik crnogorske Vlade Dragan Đurović je nedavno u Monaku na Samitu o međunarodnom kriminalu kazao da bi u Crnoj Gori: „

„Trebalo razmotriti mogućnost za uvođenje obrnutog tereta dokazivanja u slučajevima oduzimanja bespravno stečene imovine, kao i za uvođenje proširenog režima za oduzimanje imovine.“

Komentarišući taj prijedlog, Branislav Tonković, profesor Krivičnog prava na podgoričkom Pravnom fakultetu za Radio Slobodna Evropa kaže da zakon i Ustav omogućavaju privremeno i trajno oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima, ali da se teret dokazivanja ne može prebaciti na osumnjičene:

„Uvijek postoji prezunkcija nevinosti dok se ne dokaže suprotno. Ja ne mogu dokazivat da nekoga nijesam ubio, nego treba nadležni državni organ da dokaže da sam ga ubio da bi bila optužnica. To je više neka više politička ili politikantska izjava potpredsjedika Vlade nego što ima veze sa krivičnim pravom. Ja treba da dokažem da je on to stekao na nelegalan način, pa kad se dokaže da je stekao na nelegalan način onda slijede mjere krivično pravne i poreske i druge i tu nema ništa sporno.“

Koordinatorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović kaže da joj je poznato da postojeće zakonodavstvo i Ustav onemogućavaju da se teret dokazivanja prebaci na ljude za koje se sumnja da su nezakonito stekli imovinu i kapital, a kojih je u Crnoj Gori mnogo. Ćalović dodaje da bi te prepreke mogle biti otklonjene određenim izmjenama u Ustavu na koje možda računa i potpredsjednik Vlade Dragan Đurović. U svijetu, podsjeća Ćalović, postoje dvije vrste mehanizma za obračun sa ovim problemom:

„Prvi je preko poreske uprave, gdje poreska uprava samo utvrđuje koja je to imovina koja glasi na određeno lice i da li je po tom osnovu plaćen porez. Poznato je da, na primjer, u Americi ukoliko ne platite porez da je to jedna od najtežih krivičnih djela i zna se da su i najveći mafijaši, uključujući i samog Al Kaponea, upravo po tom osnovu bili gonjeni od strane policije.“

Drugi mehanizam, kaže Ćalović, sprovodi se u nekim evropskim zemljama kao što je Njemačka:

„U slučaju da postoji osoba koja je već bila predmet policijske obrade, za koju je već dokazano na sudu da je činila neka krivička djela i koja je ponovo pod sumnjom da čini određena krivična djela od strane policije tada se u sudskom postupku uz precizno zadovoljene određene kriterijume od kojih je najvažniji da postoji kriminalni dosije i da postoje presude za krivična djela i da ta osoba neka nikakvih drugih legalnih izvora prihoda u toj situaciji, onda se teret dokazivanje prebacuje na tu osobu, gdje on, odnosno ona, mora da dokaže koji su to bili legalni izvori prihoda njegove imovine, pri čemu se policija, odnosno kasnije i tužilaštvo i sudstvo ne ograničavaju samo na isključivo na imovinu te osobe, već i imovine lica koja su povezana sa tom osobom.“

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da i u postojećem zakonskom okviru postoje sredstva za obračun sa novopečenim bogatašima i ljudima iz kriminalnog miljea, ali da se te mogućnosti, na žalost, ne koriste:

„Pokret za promjene je u svojoj izbornoj kampanji govorio o aktiviranju zakonskih mogućnosti koje daje Zakon o poreskoj administraciji, da se ukrštanjem poreskih prihoda i imovine određenih ljudi za koje se sumnja da su tu imovinu stekli na nelegalan, nezakonit način ili makar da su stekli imovinu na prihode, a da za tu imovinu nijesu platili porez, pokrene određene finansijske istrage i to na način da poreski obveznik je dužan da dokaže da je određenu nekretninu, određenu imovinu hartije od vrijednosti stekao regularno i da je na te svoje prihode platio porez. Problem je u Crnoj Gori što se ta zakonska mogućnost do sada nikad nije koristila, a standard i preporuke Savjeta Evrope i Evropske unije jeste da se upravo kod ljudi koji se bave organizovanim pranjem novca ova vrsta finansijske istrage pokazala najdjelotvornijom jer se na taj način smanjuje ekonomska moć pripadnika organizovanog kriminala, stvara se nerovoza kod ljudi iz podzemlja i onda se olakšava i policije da primjenom posebnih mjera tajnog praćenja telefonskih poziva praktično dođe do neophodnog dokaznog materijala za krivični postupak.“
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG