Dostupni linkovi

logo-print

Integracija manjina ide sporo


Istraživanje Srpskog demokratskog foruma provedeno je u 23 općine i grada na područjima od posebne državne skrbi u Hrvatskoj, a pokazuje da pripadnici nacionalnih manjina, osobito Srbi povratnici, nemaju jednake šanse pri zapošljavanju u tijelima državne i javne uprave i taj postotak je, upozorava predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula, gotovo zanemariv:

„Oko dva posto i ispod toga. Veoma skromno. Što se tiče samog zapošljavanja, postoji velika odbojnost i neprihvaćanje, a to je veliki problem.“

Voditelj istraživačkog projekta, Igor Palija:

„Na područjima od posebne državne skrbi, povratnici u mnogim općinama i gradovima čine relativnu ili apsolutnu većinu. No međutim, nisu razmjerno tome zastupljeni u tijelima lokalne uprave i u općenito javnim servisima. Imamo jedna veliki problem jer cijela povratnička populacija, u sedam ili osam sati u jutro, ne ide na posao. Oni su, ili poljoprivrednici, ili socijalno isključene osobe koje besciljno lutaju gradovima kao što su Dvor, Petrinja Glina i ne mogu pronaći svoje mjesto u društvu.“

Prema prikupljenim podacima, samo u istočnoj Slavoniji zastupljenost srpske manjine u tijelima državne uprave i javnim servisima odgovara i njezinoj zastupljenosti u stanovništvu. No, Jovan Ajduković iz Vukovara napominje kako ni tu nije riječ o dosegnutom pravu, već naprosto zatečenom, zbog mirne reintegracije:

„Ljudi ovdje govore kako su ta prava ostvarena. Nisu ona ostvarena. U procesu integracije je bila obaveza Republike Hrvatske da preuzme ljude. Sada, kada ode Srbin, koji je bio u toj kvoti proporcionalne zastupljenosti, na njegovo mjesto neće doći Srbin, nego dolaze pripadnici hrvatskog naroda. Tako gubimo tu proporcionalnu zastupljenost, a ne održavamo je.“

Za razliku od zatvorenih vrata u državnoj i javnoj upravi, naglašava Veljko Džakula, privatni se sektor na povratničkim područjima po pitanju zapošljavanja manjina ponaša sasvim drukčije:

„Pokazalo se da građani idu ispred vlasti, da privatnici zapošljavaju članove manjina jer su im potrebni kao dobri radnici. Jedino oni koji su u politici i koji su na vlasti strahuju što će reći njihovi glasači. Mislim da dobro ne prate razvoj situacije na terenu.“

Na žalost, dodaje Igor Palija, na tim područjima najveća je zaposlenost upravo u državnim tijelima i čini preko 80 posto ukupne zaposlenosti, jer osim policije, sudstva i lokalne uprave, rijetko što drugo i radi:

„Mi mislimo da je ovo osnovni razlog zašto se mlađa populacija ne vraća. Sigurnosni aspekt više nije primaran aspekt u povratak. Nema posla i nema budućnosti. Vraća se isključivo staro stanovništvo, dok se mlađe stanovništvo vraća samo ukoliko pronalazi svoju računicu i sudbinu u poljoprivredi, a to je samo u izrazito ruralnim sredinama, i to u ograničenom broju. Nemamo masovniji povratak, niti stanovništva srednje životne dobi, a kamoli mlađe.“

Istraživanje Srpskog demokratskog foruma, koje je predstavljeno danas u Zagrebu, pokazuje također da se na područjima od posebne državne skrbi još ne može govoriti o suživotu triju nacionalnih zajednica koje čine autohtoni Hrvati, Srbi povratnici i naseljeni bosanski Hrvati. Oni naprosto, zaključuje voditelj projekta Igor Palija, žive jedni kraj drugih:

„Nemaju velikih dodirnih točaka, osim nužnih. Dolaze u kontakt putem javne uprave, u trgovini i kupnji. Ali stvarnog suživota, interakcije, fluktuacije ljudi jednih između drugih definitivno nema na područjima posebne države skrbi.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG