Dostupni linkovi

logo-print

Treba izbjeći "betonizaciju" crnogorske obale


Crna Gora mora biti vrlo oprezna u strategiji razvoja turizma, koji ne bi smio ići u pravcu građenja mega hotela i velikih apartmanskih naselja, kaže u intervjuu za naš program Pave Župan Rusković, članica Strateškog odbora Svjetske turističke organizacije i bivša ministrica u Vladi Hrvatske.

RSE: Gospođo Župan Rusković, kako ocjenjujete krupna ulaganja u crnogorski turizam, mislim na Aman Rizorts koji je na 30 godina zakupio najatraktivnije hotele kao što je „Sveti Stefan“ i „Miločer“, onda dolazak milijardera Pitera Manka i slično. Je li to signal za dodatnu saradnju dubrovačke regije i crnogorskog primorja ili se ovi potezi doživljavaju kao jačanje konkurencije u susjedstvu?

ŽUPAN RUSKOVIĆ: Obično oni ljudi koji nisu u ovom fahu i koji ne znaju, vjerovatno tumače to upravo tako da se radi o nekoj konkurenciji, da je to opasnost za Dubrovnik i dubrovačko područje. Međutim, to sasvim sigurno nije istina. Ja sam se jako razveselila kada sam čule, prije svega za Aman Risorts, ali i za druga ulaganja jer ono što se do sada znalo ili govorilo ili imao dojam da je Crna Gora ipak nakon rata u povojima, rekla bih i da su cijene preniske, da nije vjerojatno ni usluga ni objekti na pravom nivou. Znam da je kod nas bilo puno priče da nam odlaze gosti u Crnu Goru jer je tamo jeftinije. To nije bilo dobro ni za Crnu Goru ni za nas. Koliko god je onog trenutka izgledalo da nam je to zbilja nekakva konkurencija mi smo i jedni i drugi premali i zapravo ukupno činimo jednu regiju i mislim da je jako važno da ta regija bude otprilike na istom nivou. i za to mene jako veseli ta činjenica da je Crna Gora krenula u obnovu, u kvalitetno ulaganje, pod uvjetom da to zbilja i ostanu kvalitetna ulaganja, da to bude kvalitetna usluga.To će samo doprinijet, ta blizina Dubrovnika Crnoj Gori i obratno, mislim da samo može doprinijeti i jednima i drugima.

RSE: S obzirom na iskustva Hrvatske kako gledate na tendencije razvoja turizma, a koje su danas prisutne i u Crnoj Gori, u pravcu građenje mega hotela, ogromnih apartmanskih kompleksa i slično?

ŽUPAN RUSKOVIĆ: Ja baš nisam prijatelj takvih projekata. Ja sam se, kada sam došla u naše Ministarstvo, jako pobunila protiv apartmanizacije i te betonizacije kako smo rekli naše obale. Mislim da tu i Crna Gora treba biti vrlo, vrlo oprezna. Istina je da vi još uvjek imate područja koja su takoreći netaknuta. Tu treba vrlo pametno i oprezno napravit projekte koji će bit održivi razvoj, koji će se lijepo uklopit u tu prekrasnu prirodu, a imate isto tako i djelova, kao na žalost i mi u Hrvatskoj, koji su već potpuno uništeni, pa više neizlječivi, tako da rečem Mislim da su vremena prošla kada su se tražili ti veliki objekti, kada su se tražili kompleksi sa ne znam koliko stotina ili tisuća apartmana, posebno kod nas u ovom našem podneblju to nije dobro rješenje i mislim da ne bi trebalo ići u takve projekte, nego da bi trebalo zapravo ići u manje objekte, naravno dobre kvalitete, visoke kvalitete i kod apartmanizacije treba bit jako oprezan. Ja znam da lokalnom stanovništvu je apartman najidealnije rješenje za neku dodatnu zaradu, neke novce, međutim, apartmani ne zapošljavaju ljude, iako i to je pitanje koliko i vi i mi danas imamo dovoljno kadra, bojim se ne, ali i neovisno od toga u biti imamo primjera na Sredozemlju gdje su tisuće apartmana izgrađeni, prodani strancima koji sada dolaze tamo, možda dvaput godišnje po dva tjedna, a preostali dio godine to iznajmljuju svojim tobože prijateljima, rodbini. Lokalna zajednica od toga nema ništa, osim smeća koje ostaje iza njih i za koje se treba pobrinut. Tako da mislim da bi Crna Gora tu trebala biti jako oprezna. Bolje imat manje kapaciteta, ali dobru uslugu, dobru ponudu, veću cijenu, a konačan finansijski rezultat će bit bolji nego da je bilo puno više objekata, sa manjom cijenom i lošijom ponudom.

RSE: Gdje je ta granica između ekspanzije gradnje za potrebe turizma i očuvanje prirodne sredine? Ko je to dobro riješio?

ŽUPAN RUSKOVIĆ: Bojim se da nema baš puno slučajeva u svijetu koji su to dobro riješili. Mi imamo sreću u nesreći da smo, eto, u jednom trenutku zaustavljeni u jednoj suludoj gradnji koje su bile započete ’60.-ih i da smo tamo išli za većim brojem jedinica, većim brojem soba, kreveta i rat nas je zaustavio i mislim da smo sad svjesni svih grešaka koje su napravile druge destinacije i da moramo učit na njihovim greškama i da ne smijemo to ponavljat. Prema tome, teško je, nema formule. Ne može se reć to je ovoliko na ovoliko, ali sasvim sigurno da svaki kraj, svaka regija, mikroregija mora napravit studiju iz koje će bit jasno sta je to maksimalan kapacitet i da se ne smije ić preko toga. Naravno da sve ovisi o kakvoj vrsti objekata je riječ. Jesu li to vile koje mogu imat dvoje ljudi unutra ili četvoro ili su to mali hoteli, ali svakako poznavajući dosta dobro obalu Crne Gore mislim da o velikim hotelima više ne bi trebalo bit riječi.

RSE: Kakva je sudbina ranije pominjanog projekta gradnje turističkog kompleksa na Prevlaci, na granici Crne Gore i Hrvatske?

ŽUPAN RUSKOVIĆ: Ja se nadam da će se taj projekat realizirat. Dosta sporo sve to skupa ide, na žalost moram priznat ne znam zbog čega je to tako. Mislim da se najvjerovatnije čeka ovaj naš novi Zakon o privatno javnom partnerstvu jer bi logika bila da Prevlaka ide u takav projekat da država uloži zemlju, a da investitor da novce i izgradi kompleks. Ja vjerujem da će to biti jer zapravo je Prevlaka idealna za jednu takvu namjenu, a mislim isto tako da bi trebalo na isti način razmišljati i o Mamuli i o, ne mogu se sjetit kako se zove ona lijepa uvala s vaše strane gdje je bio predviđen jedan turistički projekat.

RSE: Na Lušticu mislite?

ŽUPAN RUSKOVIĆ: Jeste. Tako da mislim da bi time cijela Boka dobila, ali to moraju bit mali kvalitetni objekti.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG