Dostupni linkovi

logo-print

Period političkog "mraka"


Indeks otvorenosti hrvatskog društva bolji je za tri posto, odnosno za jedan indeksni poen nego prošle godine, pokazuje najnovije istraživanje zagrebačkog Instituta za demokraciju, institucije koja je naslijedila Institut „Otvoreno društvo Hrvatska“. Prosječni indeks od 42 boda od 100 rezultat je napretka u otvorenosti hrvatskog društva u segmentima
medija, gospodarstva, obrazovanja, prava i položaja manjina. Kakva je generalna ocjena otvorenosti hrvatskog društva, procjenjuje sveučilišni profesor Gvozden Flego:

„Hrvatska se kreće u dobrom trendu. Međutim, taj dobar trend odvija se u još uvijek, ne samo sivom nego i mračnom stanju. U donjoj polovici mraka nijedno područje nije doseglo 50 posto, dakle polovicu. Iz toga moramo zaključiti da je hrvatsko društvo zatvoreno, hrvatsko društvo se polako otvara, ali još uvijek u području zatvorenosti.“

Najveća je zatvorenost u političkoj sferi, koju su eksperti ocijenili sa svega 32 boda, što je pad prema prošlogodišnjih 35 bodova. To je zabrinjavajuće, upozorava Flego, koji je i bivši ministar u Račanovoj vladi:

„To znači da je politika u Hrvatskoj otvorena jednom malom rupicom od jedne trećine, a zatvorena dvije trećine. Što znači, želimo li to svjetlosno uprizorivati, da živimo u političkom mraku koji je nešto tamniji ili dublji nego što je bio nedavno.“

Po ocjeni analitičara i novinara „Novog lista“ Tihomira Ponoša pozitivan pomak u otvorenosti društva postoji i u procesuiranju ratnih zločina:

„Jedan od razloga otvaranja društva je velika batina međunarodne zajednice, odnosno veoma jasan uvid da ako se neće u potpunosti surađivati sa Haškim sudom, onda se lijepo može zaboraviti na ulazak u Evropsku uniju. S druge strane, pritisak domaće javnosti – mislim na pritisak nekoliko nevladinih organizacija i nekih medija – ipak je dao nekakvog ploda.“

Međutim, pozitivna ocjena otvorenosti hrvatskog društva prema procesuiranju ratnih zločina ima i nekih – ali, dodaje Ponoš:

„Zabrinjavajuća je činjenica da zapravo procesuiranje i istraživanje ratnih zločina još uvijek ovisi o političkoj volji, dakle to je nešto što ne ide logikom zakona i mehanizmom zakona. I moguća je činjenica da će se međunarodni pritisak smanjiti, a to znači da bi se i ta politička volja mogla smanjiti. Naime, službena Hrvatska je ispunila sve zahtjeve prema međunarodnom sudu u Hagu, i to znači da će taj vanjski pritisak postepeno opadati.“

Pozitivna ocjena pomaka u otvorenosti medija temelji se na pomacima u zakonskoj regulativi medijske prakse i otvorenosti sadržaja prema manjinama i drugačijim svjetonazorima. U drugim segmentima je trend negativan, upozorava u izjavi za naš radio profesorica medijskih studija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Zrinjka Peruško:

„Sve ostale kategorije, kao što su autonomija i neovisnost medija, neovisnost i političkim i ekonomskim utjecajima, odgovornost i profesionalnost u programskom smislu, posebno informativnog programa, to su sve kategorije koje padaju, koje su ove godine ocijenjene slabije. Prema tome, interpretacije situacije u medijima zapravo govore o tome da se trebamo zapravo zabrinuti oko toga u kom pravcu ide hrvatski medijski sustav.“

Najveća je opasnost po otvorenost medija konstantan pritisak profita i sporadični ispadi političara, zbog čega mediji sve češće kreću linijom manjeg otpora, upozorava profesorica Peruško:

„Zapravo, ukupni rezultat svega je snižavanje jedne medijske kvalitete. Mislim da je to stvar koja je najvažnija za budućnost.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG