Dostupni linkovi

logo-print

Sporno formiranje Centra Njegoš


Odluka o formiranju Centra Njegoš donesena je na brzinu iza leđa Narodnog muzeja i bez ikakve stručne javne rasprave“, rekao je za naš program Petar Ćuković, direktor Narodnog muzeja Crne Gore, komentarišući namjeru Vlade da formira Centar Petar II Petrović Njegoš. Time bi se svi sadržaji u vezi nekadašnjeg duhovnog i svjetovnog vladara Crne Gore, a uz to i najvećeg crnogorskog pjesnika i mislioca, zajedno sa njegovom rezidencijom Biljardom, izdvojili iz sastava Narodnog muzeja. Ćuković smatra prirodnim da se, ukoliko za tim postoji potreba, posegne za drugačijim personalnim rješenjima ili reorganizacijom muzeja, ali protiveći se izdvajanju dijelova institucije, naglašava da ono što je bitno za stručnu i ukupnu javnost predstavlja činjenica da su zaobiđene procedure:

„Mi možemo reći da možda postoji legalnost odluka Vlade, ali ne postoji legitimnost i postoji legitimno pravo nas ovdje u Narodnom muzeju da tražimo da nas se sluša kada su te stvari u pitanju. Da li možete da zamislite na neko uopšte vrši reformu policije, a da ne pita odgovorne ljude i pozvane ljude iz policije? E, ne može niko da vrši rekonstrukciju i reorganizaciju Narodnog muzeja, a da za to ne pita ljude koji su ovdje postavljene da o tome brinu i misle.“

Danas nije bilo moguće stupiti u kontakt sa ministrom kulture Vesnom Kilibardom, ali pisanim saopštenjem Ministarstva, između ostalog, je rečeno da se Centar Njegoš osniva radi ostvarivanja neophodnih programskih sadržaja vezanih za Petra II Petrovića Njegoša koji Narodni muzej nije u stanju da osmisli i organizuje. Dodaje se da u prilog odluci o potrebi organizovanja Centra isključivo posvećenog Njegošu govore i pisani komentari rukovodstva Narodnog muzeja dati u februaru na radnu verziju Elaborata o društveno ekonomskoj opravdanosti organizovanja takve institucije. Uz svo uvažavanje stavova Ministarstva kulture u vezi formiranja Centra Njegoš, smatram da je to apsolutno nesvrsishodno, kaže Anđe Kapičić, direktor Muzeja Kralja Nikole, dodajući da ne postoji nikakva društveno-ekonomska opravdanost za formiranje nove javne ustanove kakva bi trebalo da bude Centar Njegoš, ocjenjujući da se radi o pokušaju preuzimanja nadležnosti Narodnog muzeja Crne Gore:

„Rastakanje jedne ustanove koja je integrisana daleke 1963. godne i sad to preinačiti u nešto što će opet imati uglavnom muzejski karakter mislim da je to, po meni, nesvrsishodno.“

Čedomir Drašković, koji će se, prema najavi Vlade, nalaziti na čelu novoformirane institucije, tvrdi da nije tačno da je odluka o formiranju Centra Njegoš donijeta bez ikakve stručne javne rasprave. Znam da se na tom elaboratu radi dugo i da su muzejski stručnjaci i čelnici Narodnog muzeja bili u toku, kaže Čedomir Drašković, dodajući da jedan od njegovih motiva za bavljenje stručno-obrazovnim i memorijalnim kompleksom posvećenom Njegošu, bila i posjeta jedne grupe Italijana u pratnji nekadašnjeg ambasadora Svetislava Vujovića:

„Neki od tih Italijana, gotovo iznenađeno, je pitao - da li je Njegoš bio pismen i koliko je bio pismen“? Znači, u rodnoj kući Njegoševoj ni traga, ni pomena bilo kakvom književnom radu Njegoševom. Čisto privatnom inicijativom, tada sam bio direktor Centralne biblioteke, napravimo izbor od nekih pedesetak, kasnije 53 knjige. Gospođa Anđe Kapičić iz muzeja nam i pomogne u tom dijelu i mi: Vujović, gospođa Kapičić i ja, jednostavno odnesemo u Njeguše i završimo tamo tu postavku. Znači, 53 knjige Njegoševih glavnih djela i izdanja. Eto, možda i preko tih mojih aktivnosti imali su me u vidu i imenovali da budem v. d. direktor toga Centra Njegoš.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG