Dostupni linkovi

logo-print

Šta posle referenduma?


Slobodan KOSTIC, Gëzim BAXHAKU, Jasmina ŠCEKIC, Srdan JANKOVIC, Žana KOVACEVIC, Mirjana RAKELA

Dok preliminarni rezultati Republičke izborne komisije pokazuju da je novi Ustav podržala neophodna, natpolovična većina od ukupnog broja birača, a državni čelnici slave ovaj uspeh koji je do poslednjih trenutaka bio pod znakom pitanja, pojavljuju se i dokazi o neregularnostima tokom glasanja. Liberalno-demokratska partija prikazala je snimak na kome se vidi da su pojedini birači, među kojima je bila i njihova aktivistkinja Vera Crnjanski, glasali bez dokumenata:

„Nisam ponela dokumenta zato što sam žurila, jedva sam stigla da glasam. Hvala vam što ste me pustili da glasam bez dokumenata.“

Stranka za Sandžak smatra istovremeno da referendumski proces u Sandžaku nije bio regularan, i da su njeni posmatrači zabeležili niz nepravilnosti na biračkim mestima. Predsednik ove partije Fevzija Murić kaže za naš program, da su glasačke kutije na pojedinim mestima punili sami članovi biračkih odbora:

„Oni su ih punili, iako nisu imali potrebe da pune jer su do osam sati jednostavno napisali neki rezultat. Dokaze o niskoj izlaznosti imamo jer smo na karakterističnim mestima napravili video nadzor, tako da referendum, što se tiče Sandžaka, posebno izlaska Bošnjaka, u svakom slučaju je propao.“

„Referendum je protekao uz poštovanje demokratskih obaveza koje je Srbija preuzela u okviru članstva u Savetu Evrope“, tvrdi, sa druge strane, šef delegacije Parlamentarne Skupštine Evrope u Beogradu Aleksandar Fomenko, navodeći neke od propusta koji nisu bitnije uticali na ishod glasanja:

„Politički motivisana odluka o ubrzanom usvajanju Ustava nije omogućila političkim strankama da sprovedu kampanju odgovarajućeg obima koja bi omogućila sadržaju javnu debatu.“

Američki izaslanik za pregovore o Kosovu Frenk Vizner, doputovao je dan posle ustavnog referenduma u Beograd gde se sastaje sa predsednikom i premijerom, Borisom Tadićem i Vojislavom Koštunicom. Koliko će ovo ustavno overavanje pripadnosti Kosova Srbiji uticati na politiku Vašingtona i Brisela kad je u pitanju rešavanje statusa Kosova? Američki analitičar srpskog porekla Obrad Kesić:

„Predstavnici američke vlade i predstavnici evropskih vlada su vrlo jasno rekli da donošenje novog Ustava za njih ništa ne znači što se tiče Kosova.“

No stvarni dometi referenduma videće se kada međunarodna zajednica istupi sa svojim rešenjem o budućem statusu Kosova. Do tada će Srbija živeti sa unutrašnjom podelom na patriote i izdajnike koja je, kako primećuje sociolog Zagorka Golubović, ponovo oživela u finišu referendumske kampanje:

„Tu je ponovo aktiviran princip neprijatelja. Posle ovakve agitacije, vrlo agresivne i vrlo neukusne, moram da priznam da bih bila iznenađena da referendum nije upeo.“

* * * * *

Kosovske reakcije na ishod referenduma su podeljene. Dok ga tamošnji Srbi slave i veruju kako će Kosovo ostati deo Srbije, za kosovske Albance je on potpuno nevažan čin koji ne može imati nikakvog uticaja na utvrđivanje nezavisnosti Kosova.

Kod Albanaca na Kosovu postoji opšta saglasnost za uspeh referenduma za Ustav Srbije neće imati nikakvog uticaja na proces utvrđivanja statusa Kosova. Pregovački tim Kosova smatra da nikakva unilateralna mera Beograda, kao što je usvajanje Ustava Srbije, u kojem stoji da je Kosovo njen deo, ne može da utiče na konačno rešenje statusa, izjavio je portparol Pregovaračkog tima Skender Hyseni:

"Ovo je međunarodni proces, pod pokroviteljstvom najviših međunarodnih institucija i ništa unilateralno u Beogradu neće imati uticaja."

Izražavajući žaljenje što je toliki broj Srba izašao na referendum o Ustavu Srbije, Hyseni je pozvao kosovske Srbe da se integrišu i priključe procesima na Kosovu:

"Apelujemo na srpske građane Kosova da se okrenu budućnosti. To znači da budu deo kosovskih institucija i integralni deo Kosova kao države u izgradnji. Budućnost srpske zajednice koja živi na Kosovu je ovde."

Potpredsednik Demokratske partije Kosova Fatmir Limaj je ocenio da je referendum o Ustavu Srbije politički potez koji je bio u funkciji unutrašnjih potreba:

«Ovo je potez za unutrašnju upotrebu u Srbiji i to je poslednje što je na Kosovu, pod znacima navoda, ’legalno’ mogla da uradi Srbija u ime onoga što znači usvajanje pravnih akata, jer je Srbija izgubila suverenitet na Kosovu i Kosovo će vrlo brzo biti nezavisno.»

Limaj je ocenio i da je organizovanje referenduma na teritoriji Kosova bila još jedna provokacija koja je uperena protiv većinskog naroda. Šef Poslaničkog kluba Alijanse za budućnost Kosova Xhylnaze Syla kaže da rezultati referenduma u Srbiji nemaju nikakvog uticaja na proces statusa Kosova i većinska populacija na Kosovu je na to tako gledala. Najveća izlaznost kosovskih Srba na referendum, prema rečima gospođice Syla, je dokaz da se Srbi hrane prošlošću, što:

«Nije u najboljem interesu samih Srba, jer je smetnja u njihovoj integraciji u naš javni i institucionalni život.“

Član rukovodstva Reformističke partije ORA Nazim Jashari ističe kako je za žaljenje nedostatak realizma od strane srpskih vlasti za procese čiji će akteri biti i oni i da su zarad održavanja unutrašnjih odnosa snaga u Srbiji stranačke interese stavili ispred interesa budućnosti njihove države.

„Međutim, to je njihovo interno pitanje, jer Kosovo institucionalno sa njima više neće imati nikakvih veza, što je političko raspoloženje građana Kosova.»

* *

Nosilac srpske liste za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio je za naš program da se usvajanjem novog Ustava Srbije međunarodnoj zajednici šalje jasna poruka da se Srbija neće odreći Kosova:

„Novi Ustav sigurno predstavlja novi početak. Mislim da je to poruka čitavoj međunarodnoj zajednici. Poruka je i Kontakt grupi i Savetu bezbednosti i svima onima koji će se baviti pitanjem Kosova i Metohije. Srbi na Kosovu i Metohiji su posebnu pažnju obratili na preambulu Ustava, ali i u samom sadržaju ustava stoje podaci koji ukazuju na to da se Srbija ne odriče, niti će se odreći Kosova i Metohije. Sada to već postaje obaveza za sve postojeće, ali i buduće državne strukture u Srbiji.“

Sa druge strane generalni sekretar Samostalne liberalne stranke Petar Miletić smatra da usvajanje novog Ustava Srbije neće imati uticaja na proces rešavanja statusa Kosova:

„Što se tiče novog Ustava Srbije i Kosova, čini mi se da to neće imati velikog uticaja na rešavanje konačnog statusa Kosova. To su međunarodni zvaničnici nekoliko puta i rekli pre nego što je ustav donet i pre nego što je uopšte počela referendumska kampanja. Dobro je to što su se građani Srbije, a pre svega Srbi koji žive na Kosovu i Metohiji, opredelili, odlučili i glasali.“

Predsednik Srpskog nacionalnog veća severnog Kosova Milan Ivanović u izjavi za Radio Slobodna Evropa da je donošenje Ustava veoma značajno za rešavanje pitanja statusa Kosova:

„To je potvrđivanje statusa Kosova i Metohije u sastavu Srbije i poboljšanje naše pregovaračke pozicije. Manifestovano jedinstveno svih relevantnih političkih partija oko usvajanja novog ustava mislim da znači ojačavanje naše pozicije u međunarodnoj zajednici. Takođe je ovo referendumsko izjašnjavanje sa apsolutnom većinom apsolutna potvrda naše pozicije o suštinskoj autonomiji Kosova i Metohije u sastavu Srbije.“

„Opredeljenje Srba sa Kosova je jedinstveno – Kosovo u sastavu Srbije“, zaključio je Ivanović.

* * * * *

Glasanje građana Srbije o novom Ustavu, u Crnoj Gori, doskorašnjoj članici državne zajednice, praćeno je uz minimalnu pažnju. Mediji su vijest o referendumu objavili u rubrikama regija i svijet, a čestitke političkim čelnicima Srbije uputile su samo manje opozicione stranke.

Opozicione Narodna stranka i Demokratska srpska stranka čestitale su srpskom premijeru Vojislavu Koštunici donošenje novog Ustava Srbije.

„Ustav koji su izglasali građani Srbije predstavlja veliki datum za državu Srbiju, a i za cijeli srpski narod“, naveo je lider Narodne stranke Predrag Popović u čestitci, ocjenjujući da je uloga Koštunice u realizaciji donošenja najvišeg pravnog akta Srbije nemjerljiva.

Iz Demokratske srpske stranke je saopšteno da usvajanje ustava državu Srbiju legitimše kao pravnu i demokratsku perspektivnu državu koja je do sada javno, a sada i pravno pokazala da je više nego spremna za evroatlantske integracije. Ta partija je posebno čestitala biračima sa Kosova koji su visokim odzivom doprinijeli uspješnosti referenduma.

Iz vladajuće koalicije, povodom referendumskog izjašnjavanja u Srbiji, poručeno je samo da se radi o demokratskoj odluci građana Srbije. A predsjednik Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori Mehmed Bardhi ocijenio je za podgorički „Dan“ da je potvrđivanje Ustava Srbije politički potez koji će zaoštriti odnose Srba i Albanaca, ali i pregovore o budućem statusu Kosova. Bardhi je saopštio da će biti greška srpskih vlasti ako misle da će novim ustavom odložiti nezavisnost Kosova.

Štampani i elektronski mediji su s minimalnom pažnjom propratili referendum u Srbiji, uglavnom uz ostale vijesti iz regiona i svijeta. A ista pažnja je dana i stavovima onih političkih partija koje su se zalagale za bojkot referenduma.

* * * * *

Novi Ustav Srbije u BiH ocjenjuje se dvojako. Jedni ga vide kao prepoznatljiv politički inžinjering vladajućeg režima, dok je za druge to pozitivan događaj za cijeli region.

Premijer RS-a Milorad Dodik pozdravio je izglasavanje novog Ustava Srbije koji, prema njegovom mišljenju, predstavlja stabilizaciju stanja u toj zemlji:

“Naravno da mi je drago da je referendum uspio i da je Srbija riješila još jedno od teških svojih pitanja, da je dosadašnja konfuzija koja je vladala u pogledu ustavnog uređenja i ustavnog poretka u Srbiji riješena na ovaj način.”

Visoki funkcioner Stranke za BiH Safet Haliliović kaže kako sad već izgalasani Ustav ima niz manjkavosti, te da predstavlja korak nazad za građane i narode koji žive u Srbiji:

“Ovaj Ustav isključuje konstitutivnost, jednakopravnost drugih naroda, osim jednog, u toj državi. Ovo zapravo i upućuje na to da se imaju zadnje političke namjere, a one se prije svega iskazuju namjerom gospodina Koštunice i Tadića da pred predstojeće događaje vezane za Kosovo - one sve upućuju na to da Kosovo ima šansu da postane samostalna država. Ovo bi trebalo da posluži kao politički alibi, da kažu narodu ’evo mi smo sve učinilí’, jer jedna od bitnih odredbi Ustava govori da je Kosovo sastavni dio Srbije.”

Član političkog komiteta Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić ističe da se zakonima i Ustavom ne čuva teritorija jedne zemlje i dodaje da novi Ustav Srbije garantuje jednaka prava za sve:

“Prema ocjeni struke, ne samo iz Beograda nego i iz Zagreba i Sarajeva, ovaj Ustav je napisan po najvišim stručnim standardima. To garantuje da, ukoliko bude dosljedno poštovan, svi građani Republike Srbije bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost imaju jednaka građanska i ljudska prava.”

Ovakvo mišljenje ne dijeli Mladen Potočnik iz Građanske demokratske stranke:

“U pogledu poštovanja ljudskih prava je totalno diskriminatorski, jer da je prava demokratija - okrenuo bi se građanima, a ne Srbima i ostalima.”

U Hrvatskoj demokratskoj zajednici su izrazili nadu da novi Ustav i uređenje Srbije neće imati dodirnih tačaka sa BiH, kojoj bi takođe trebao novi ustav jer sa postojećim, kako je rečeno, BiH nije ekonomski samoodrživa zemlja.

* * * * *

Svjetski mediji ne komentiraju danas ishod referenduma za novi Ustav Srbije, uglavnom citiraju srpske dužnosnike koji ističu da se radi o "povijesnom događaju i početku novog razdoblja u razvoju Srbije". Za Radio Slobodna Evropa referendum je komentiralo dvoje analitičara iz znanstvenih i međunarodnih institucija sa sjedištem u Bruxellesu.

Svjetske agencije danas su se zadržale uglavnom na izvještajima da je na referendum za Ustav Srbije izašlo više od 50 posto punoljetnih građana, uz napomenu da oporbene stranke, poput Liberalne partije, upozoravaju na masovnu prijevaru koja se na biračkim mjestima dogodila posljednjih sati referenduma. Također se naglašava da su etnički Albanci na jugu Srbije bojkotirali referendum, da je u Vojvodini bio slab odaziv, te da su zapadni diplomati više puta do sada jasno stavili do znanja službenom Beogradu da će budućnost Kosova ovisiti, ne o tome što bude pisalo u Ustavu, već o pregovorima koje vodi međunarodna zjednica.

Što je motiviralo građane Srbije da izađu na referendum – da li činjenica da je u Ustavu zapisano da je Kosovo dio teritorija Srbije ili to što novi Ustav treba predstavljati kraj Miloševićeve ere? Judith Batt, iz Instituta za sigurnosne studije u Bruxellesu za Radio Slobodna Evropa ističe:

“Mislim da je veliki dio birača u Srbiji imao osjećaj da je Ustav prije svega značajan dokument, pa su mnogi zbog toga zaključili da bi trebali izaći i glasati. Sigurna sam da mnogi od njih imaju razne sumnje, prije svega o načinu na koji je Ustav donijet u Parlamentu. Ipak, ne bi trebalo sumnjati da mnogi glasači u Srbiji prihvaćaju ustavnu preambulu kojom se Kosovo definira kao dio Srbije, ali istodobno i veliki broj istraživanja pokazuje da zaista mali broj ljudi vjeruje da će se to stvarno i dogoditi. Tako da bi bilo pogrešno vjerovati da je Kosovo glasačima bio prvenstveni motiv da izađu na izbore. Čini mi se da su oni imali puno realističniji pogled na referendum.”

Analitičar Međunarodne krizne grupe Nicolas White, pored zadrške o uspješnosti referenduma, upozorava na kampanju koja se u javnosti vodila uoči dvodnevnog referenduma:

"Nisam još apsolutno siguran u potpuni uspjeh referenduma, jer se veliki broj glasača nije izjasnio. Nužna granica koja je potrebna za usvajanje Ustava pređena je vrlo tijesno, pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je Ustav i prošao. Mislim da je vrlo interesantno da je, iako je glasačima rečeno da trebaju glasati za Ustav kako bi zadržali Kosovo, bilo jako teško izvući većinu birača na glasačka mjesta kako bi podržali referendum. To meni govori da glasači, ili nisu revnosni po pitanju zadržavanja Kosova, ili se ne slažu da je donošenje Ustava toliko važno za očuvanje Kosova. Vidjet ćemo što će se slijedeće dogoditi. Ovaj Ustav, međutim, ne doprinosi posebno približavanju Srbije Evropskoj uniji, ali otvara mogućnost jačanja pozicije Parlamenta, kao i stvaranje jake centralizirane države, dok je preovladavajući evropski izbor - manje centralizirana i lijevo orijentirana država. Moram reći da mislim da su neki argumenti ‘za referendumsko da’ pretjerani, ali također treba reći da argumenti protiv Ustava nisu bili zastupljeni u javnosti, pa oni koji su željeli bojkotirati referndumsko izjašnjvanje nisu dobili dovoljno prostora u javnosti."
XS
SM
MD
LG