Dostupni linkovi

logo-print

Privatizacija Elektroprivrede mora sačekati


U intervjuu Radiju Slobodna Evropa, crnogorski ministar ekonomije Predrag Bošković navodi, uz ostalo, kako će firme koje su ostale za privatizaciju biti privatizovane u naredne dvije do tri godine, sa izuzetkom Elektroprivrede. Bošković tvrdi i kako će se rafinerija nafte u Crnoj Gori, ako bude izgrađena, nalaziti na lokaciji industrijske zone u Baru, brdo Volujica.

RSE: Gospodine Boškoviću, aktuelna Vlada je pri kraju svog mandata. Kako ocjenjujete rezultate ovog kabineta u sprovođenju vladine agende ekonomskih reformi?

BOŠKOVIĆ: Sa velikim optimizmom i zadovoljstvom mogu reći da je ovo najuspješnija Vlada kada su ekonomski parametri u pitanju, a svakako i politički, s ozbirom da je politički cilj ostvaren. A što se tiče ekonomije, ova Vlada je napravila jedan veoma značajan iskorak. Ako se uporede rezultati s kraja 2002. godine i sa kraja 2006. godine, praktično ne postoji nijedan makro ili mikro ekonomski pokazatelj koji zaista nije značajnije porastao u 2006. Kada uporedimo 2006. i 2002. godinu, dovoljno je samo to sagledati te činjenice i zaista zaključiti da je ova Vlada ove četiri godine potrošila na zaista uspješan način.

RSE: Makroekonomska stabilnost je postignuta. Ono što se pouzdano zna je i da građani još uvijek ne osjećaju bitno poboljšanje životnog standarda. Kada se to može očekivati?

BOŠKOVIĆ: Što se tiče rasta prosječnih zarada, za ove tri i po godine, u trajanju ove Vlade, one su porasle za skoro 40%. Međutim, kada imamo nisku osnovu, kao što je bilo tada 40%, ne znači mnogo u budžetu običnih građana. A ono što je, s druge strane, veoma bitno jeste da zaista kroz značajne rezultate postignute u politici zapošljavanja, odnosno tržištu radne snage. Ipak se tu osjećaju mnogo veći benefiti, jer ako gledamo domaćinstva kao jedinku onda ako jedno domaćinstvo u kojem je prije četiri godine radila jedna osoba sa prosječnom platom ispod 200 eura, a ako danas rade dvije osobe iz tog domaćinstva sa prosječnim platama od 270 eura, onda su i tu evidentna poboljšanja. Mi smo u ove četiri godine mandata ove Vlade potrošili na strukturno prilagođavanje crnogorske privrede, jer onako kako je bila koncipirana u bivšoj Jugoslaviji ona nije mogla biti konkurentna ni na regionalnom ni na svjetskom tržištu. Zbog toga su strukturne reforme bile neophodne da bi se postigla makroekonomska stabilnost. Sada se svakako posvećuje više tim konkretnim ekonomskim projektima i sve ono što su bili nagovještaji od početka ove godine i ono što očekujemo u narednom periodu daje za pravo da će ova Vlada biti Vlada još jačeg poboljšanja prije svega na tom mikroplanu, planu pojedinih preduzeća i planu porodica, odnosno domaćinstava.

RSE: Značajni rezultati su prema zvaničnim pokazateljima postignuti u sferi zapošljavanja. Pojedine procjene čak govore da bi se uskoro moglo desiti da u Crnoj Gori bude manjak radne snage. Pri tom se, pretpostavljam, prije svega misli na manjak strukturnog karaktera?

BOŠKOVIĆ: I danas imamo manjak radne snage u Crnoj Gori, pogotovo u nekim oblastima. Već danas preko 30.000 nerezidenata radi u Crnoj Gori, što nam odmah daje jedan signal da u nekim sektorima očigledno ne postoji dovoljno domaće radne snage, jer ako je ona jeftinija, ako ni zbog čega drugog, onda zbog poreza i doprinosa koji su manji na domaću radnu snagu nego na radnu snagu koja je iz inostranstva, svakako da će se ubuduće zaista to postaviti kao jedan ograničavajući faktor ubrzanijeg ekonomskog razvoja u Crnoj Gori. Zbog toga je taj problem veoma važno sagledati sa druge strane, a to je da se sa obrazovne strane mora mnogo jednostavnije i pažljivije planirati obrazovanje kadrova u Crnoj Gori. Ono što će u Crnoj Gori ubuduće imati mnogo veću perspektivu, da za to obrazujemo kadrove, a ono što je naslijeđena prošlost da se polako oslobađamo i da na taj način na tržište radne snage oslobađamo nepotrebnih kadrova. I svakako da smo i na tom planu već definisali naše prioritete, već se naš obrazovni sistem prilagođava onom što će biti potrebe Crne Gore u budućnosti.

RSE: Ova Vlada kojoj upravo ističe mandat je kao jedan od prioriteta zacrtala razvoj elektroenergetskog sektora, što će vjerovatno prihvatiti i nova Vlada. Koliki su zapravo hidropotencijali Crne Gore i koliko je procenutalno do sada iskorišćeno?

BOŠKOVIĆ: Crna Gora je u regionu prepoznata kao zamlja sa najvećim energetskim potencijalom, pogotovo hidroenergetskim. Danas Crna Gora tehnički koristi samo 17% svog energetskog potencijala iz vodenih izvora. Ono što je takođe bitno jeste da se i to pitanje mora sagledati sa svih strana, iz tog ekološkog i urbanog aspekta. Pitanje koliko mi od tog tehničkog potencijala možemo iskoristiti, s obzirom na raznorazne pritiske i na uvažavanje Crne Gore kao turističke destinacije i destinacije koja je zaista prihvatljiva i primamljiva za turiste koji dolaze u Crnu Goru. I bez toga iskorišćavanja koje bi narušilo ugled Crne Gore kao turističke destinacije, postoji dovoljno potencijala koji bi omogućili Crnoj Gori da od jednog zaista velikog zavisnika od uvoza energenata električne energije postane jedan od glavnih izvoznika tog proizvoda. A znamo šta znači energetska nezavisnost i znamo šta znači ako imate viškove električne energije u svom sistemu tako da onda možete kontrolisati čitavu situaciju sistema čitavog regiona. Ono što je takođe bitno jeste da je potpisivanjem Sporazuma o energetskoj zajednici postala dio jednog šireg sistema i ukupnu svoju politiku mora prilagođavati toj politici tog čitavog sistema jugoistočne Evrope i smatram da i pored toga ima najveće potencijale da bude generatog jednog energetskog razvoja u čitovom regionu.

RSE: Ako uzmemo u obzir stratešku opredjeljenost Crne Gore ka održivom razvoju, koji prije svega podrazumijeva uvažavanje životne sredine i ograničenja koja se time nameću poput obacivanja mogućnosti potapanja kanjona rijeke Tare, kakav tu mora biti odnos države?

BOŠKOVIĆ: Država se i do sada odgovorno odnosila, ali će i ubuduće planirati vrlo pažljivo, s jedne strane imao obavezu da Crnu Goru obezbijedimo kao destinaciju koja će biti ekonomski razvijena i da može da obezbijedi životni standard pristojan evropskog čovjeka. Ono što je takođe bitno jeste da Crna Gora ima te potencijale prije svega u turizmu i turističkoj privredi i na taj način mora sačuvati taj imidž najbrže rastuće turističke destinacije. U svakom slučaju i strategija razvoja energetike daće i jedan od odgovora na to pitanje kako Crna Gora treba da planira razvoj energetskog sektora, s druge strane kako da sačuva imidž turističke destinacije.

RSE: Kakvi su planovi privatizacije za narednu godinu?

BOŠKOVIĆ: Planovi privatizacije za 2007. godinu će biti definisani Planom privatizacije za 2007. godinu, ali u svakom slučaju nije tajna da firme koje su ostale za privatizaciju će se privatizovati u naredne dvije do tri godine, sa izuzetkom Elektroprivrede. Sve ostalo mislim da će se završiti u narednih godinu i po dana. Svi znamo šta od kapitala u Crnoj Gori nije privatizovano, znamo strategiju Vlade Crne Gore da kvalitativno promijeni sistem svojinskih odnosa, da iz jedne planske privrede sa većinskim državnim kapitalom pređe u jednu tržišnu privredu sa većinskom privatnim kapitalom što svakako daje pozitivne rezultate i oni su evidentni u prethodnom periodu.

RSE: Postoje određene dileme u vezi privatizacije Elektroprivrede. Nedavno se moglo čuti da ukoliko se dođe do određenih sredstava da bi se preispitalo da li uopšte ulaziti u privatizaciju Elektroprivrede.

BOŠKOVIĆ: Mislim da to pitanje ne bi trebalo da bude opterećujuće za funkcionisanje elektroenergetskog sistema. Ono što je veoma bitno jeste da je u Elektroprivredi neophodna hitna privatizacija, ali je na ekspertima, na ljudima koji će procjenjivati i raditi strategiju privatizacije Elektroprivrede, da definišu do koje dubine treba ići u privatizaciju Elektroprivrede. Mislim da tu imamo jednu dobru komunikaciju s obzirom da imamo iskustva svih zemalja u regionu koje su ušle prije nas u proces privatizacije Elektroprivrede i da izbjegnemo sve one opasnosti i zamke koje se tu mogu pojaviti. Bez obzira koj sistem svojinskih odnosa bio neophodno je da taj sistem obezbijedi prije svega kvalitetno snabdijevanje električnom energijom po pristupačnim cijenama za sve njene građane, a s druge strane da ta kompanija ostvaruje iz godine u godinu profit kakav bi mogla da investira i da taj sistem na duži rok bude održivi i zaista funkcionalan i efikasan. Tako da bespredmetno je pričati da li ići u privatizaciju ili ne. Svakako da treba ići tako da je to najbolje ostaviti onim ljudima koji se u to najviše razumiju.

RSE: Često se mogu čuti prilično snažne sugestije da prenosne sisteme ne bi trebalo prodavati. Kakvo je Vaše mišljenje?

BOŠKOVIĆ: Mislim da i tu ima različitih iskustava. Moje je stanovište, ako se bude išlo, treba ga zaista na kraju ostaviti, ali mislim da opet treba ostaviti ekspertima jer to je pitanje koje nije čisto ekonomsko pitanje. Na žalost, to je pitanje koje je mnogo šire i jače tako da je to i pitanje koje ima i socijalnu dimenziju i tu političku i državnu dimenziju jer je taj sistem zaista neophodan za funkcionisanje jedne države. Ali u svakom slučaju, ja ne bih bježao da to bude i privatno vlasništvo kao i u većini zemalja u svijetu, ali zaista nemam ništa protiv da prenosni sistem ostane u državnom vlasništvu.

RSE: Prema najavama Agencije za promociju stranih investicija ovih dana u Crnoj Gori treba da borave i predstavnici kompanije „Foster Wheeler“ koja je zainteresovana za izgradnju rafinerije u Crnoj Gori što bi predstavljalo investiciju od, prema nekim procjenama, dve milijarde dolara. Koliko je ovaj posao izvjestan i da li je za Vas sporna pominjana lokacija za ovo postrojenje okolina Ulcinja?

BOŠKOVIĆ: Ono što je bitno naglasiti je to da postoji jedna jedina lokacija gdje se takvi objekti u Crnoj Gori mogu graditi na crnogorskom primorju, a to je lokacija industrijske zone u Baru, brdo Volujica. I ako se bude ulazilo u posao sa „Foster Wheelerom“, to će svakako biti taj prostor. To je pitanje trenutno na razmatranju u Vladi, na razmatranju resornih ministarstava i onog momenta kada resorna ministarstva daju svoje mišljenje u taj posao će se ući nezavisno od odgovora Vlade. Ono što je bitno jeste da rafinerije koje danas gradi „Foster Wheeler“ u svakom slučaju zadovoljavaju nastrože ekološke karaktere. Oni su tu na toj prezentaciji prezentirali rafineriju koju su napravili na Ženevskom jezeru, u sred nacionalnog parka najzelenije države na svijetu kao što je Švajcarska i to je jedan od njihovih argumenata da jedna takva rafinerija može da se napravi u bilo kom dijelu svijeta da bude u korist životne sredine, jer bi na taj način unaprijedio ono što je trenutna situacija u životnoj sredini u toj oblasti, ali u svakom slučaju to je pitanje kojim će se Vlada baviti u narednih nekoliko dana i na kojoj će biti dat odgovor potencijalnom investitoru.

RSE: Dolazak značajnih stranih investitora poput kanadskog multimilionera Pitera Manka, američkih Rotšilda ili vodeće turističke kompanije „Aman Risorts“ je sve izvjesniji. Da li to govori u prilog procjenama koje se mogu čuti da Crnu Goru u narednom periodu očekuje „ekonomski bum“?

BOŠKOVIĆ: Crna Gora je i prošle godine bila jedna od najuspješnijih zemalja u Evropi po privlačenju direktnih stranih investicija. Bila je u čitavoj Evropi treća po stranim direktnim investicijama, a ove godine, već sada je izvjesno da ćemo premašiti nivo stranih direktnih investicija u odnosu na ono što je bilo prethodne godine, tako da ćemo visoku poziciju i ove godine nastaviti. Ali ako imamo na umu da tek predstoje značajnije investicije, poput te kao što je Mankova od pola milijarde dolara, moguće je da neke druge investicije, ne samo u turizam već i energetiku svakako da daje za pravo da će Crna Gora i u sljedećih nekoliko godina biti značajnije investiciono područje u čitavoj Evropi, a svakakao da će to kasnije značiti i na dobrobit svih građana Crne Gore jer ulazak tolike količine novca mora osjetiti svaki gradjanin u Crnoj Gori.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG