Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska neće popustiti Srbiji


Ankica BARBIR MLADINOVIC, Radovan BOROVIC

Hrvatska neće popustiti Srbiji u pregovorima o proširenju CEFTA-e, ponovio je hrvatski pregovarač i tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Vladimir Vranković, ističući kako se od Srbije očekuje da prihvati uvjete kao i ostale članice:

„To nije samo stav Hrvatske, nego i Makedonije, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Moldavije. To je stav svih učesnika u tom procesu. Radi se o dva članka. Jedan članak govori o fiskalnoj diskriminaciji, a drugi govori o ukidanju carinskih davanja.“

Srbija je, pojašnjava Vranković, prema tim odredbama izrazila rezervu i zatražila da se njihova primjena odgodi do 2009. godine, kako bi zaštitila domaće proizvode, osobito naftnu i duhansku industriju, što je Hrvatskoj „apsolutno neprihvatljivo“:

„Indirektno reflektiranje tih članaka je na području izvoza duhanskih proizvoda na srpsko tržište. Trenutno postoji fiskalna diskriminacija. Cigarete domaćih proizvođača plaćaju malu trošarinu od samo jednog dinara, dok su svi uvozni duhanski proizvodi opterećeni iznosom od 10 dinara, što ih stavlja u neravnopravni tržišni položaj.“

Slično je, kaže, i s naftnom industrijom:

„Tu su oni u određenom periodu uveli potpunu zabranu uvoza nekih naftnih derivata iz bilo koje zemlje. Sada bi htjeli zabranu uvoza zamijeniti sa uvođenjem nekih carina, koje nisu u skladu sa pravilima svjetske organizacije, niti su u skladu sa do sada potpisanim ugovorima o slobodnoj trgovini. Ona ga krši.“

Grubo rečeno, zaključuju u Hrvatskoj, Srbija bi željela još nekoliko godina porezno diskriminirati uvozne proizvode u odnosu na domaće, te imati carine za uvoz nafte, s čime se, prema Vrankovićevim riječima, ne slaže nijedna od sadašnjih, niti budućih, članica CEFTA-e:

„Kroz pregovaranja nisu ni jednog od sudionika pregovaračkog procesa uvjerili u opravdanost tih svojih zahtijeva. Na kraju su rekli da im treba 20 dana da izvrše konsultacije, da vide što će i kako će.“

Vranković naglašava da je Beograd trenutnim stavovima doveo do određenog zastoja u pregovorima. No, nada se da to neće dovesti u pitanje i konačno potpisivanje sporazuma o CEFTA-i, najavljeno za početak prosinca u Bukureštu:

„Oni pokušavaju sada nekim drugim argumentima odagnati od sebe odgovornost za trenutno stanje, ali to nije istina. Oni krše i dosadašnje međunarodne ugovore.“

Zvaničnici u Beogradu tvrde da Srbija nema spornih pitanja u okviru bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, ali u nadležnom Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom, glavni pregovarači ističu da postoje opravdana ograničenja kada je u pitanju uvoz nafte i akcize na duvan, što će – tvrde u ovom Ministarstvu – usvajanjem novih zakonskih rešenja biti otklonjeno do zahtevanog roka, odnosno potpisivanja zajedničkog CEFTA sporazuma.

Srbija nema nikakvih spornih bileteralnih pitnja,u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini sa Hrvatskom, ističe državni sekretar u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom i vođa srpskog tima za usaglašavanje sporazuma Vlatko Sekulović odgovarajući na tvrdnje iz Zagreba da srpska strana pokušava da odustane od ugovora o slobodnoj trgovini problematizirajući pitanje duvana i nafte:

„To je potpuno netačno. Mi smo potpuno posvećeni implementaciji slobodne trgovine, prema tome ja ne vidim da Srbija to dovodi u pitanje, niti će oni to dovoditi u pitanje. Što se tiče pitanja Naftne industrije i uopšte politike akciza, to nije bilaterarno pitanje između dve zemlje. Nama je činjenična situacija takva da u ovom trenutku postoji faktički monopol NIS-a nad prometnom naftom i naftnim derivatima, i takav režim se neće menjati do usvajanja novog Zakona o carinskoj tarifi kojim je predviđeno uvođenje carine na te prozvode. Što se tiče akcizne politike, povlašteniji je položaj domaćih preduzeća u odnosu na strana i tu ćemo mi morati da kao zemlja vršimo određena prilagođavanja onome što su zahtevi CEFTA-e.“

Jedini zahtev upućen za neku vrstu koncesije upućen je od strane Bosne i Hercegovine, u kojem se traži izuzetak od režima slobodne trgovine određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda i taj zahtev od BiH ide kako prema Srbiji tako i prema Hrvatskoj, tvrdi državni sekretar u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom. Sama CEFTA je izgrađena tako da postoje određeni tranzicioni periodi prilagođavanja i tu Sekulović vidi mogućnost za liberalizaciju trgovine:

„Ja mislim da mi imamo dovoljno instrumenata na raspolaganju da postignemo ciljeve koje želimo, a to je s jedne strane liberalizacija trgovine, a s druge strane stvaranje određenih uslova za proces restrukturiranja, odnosno privatizacije naše Naftne industrije, a i zaštiti interesa stranih investitora koji su u Srbiju uložili preko milijardu dolara.“

Jedinstveni sporazum Srednjeevropskog ugovora o slobodnoj trgovini stupiće na snagu polovinom 2007. godine, nakon što ga do kraja ove godine bilateralno ratifikuju zemlje potpisnice. Milan Prostran iz Privredne komore Srbije pojašnjava kako su dve odredbe vezane za carine, postale predmet rasprave:

„To su dva pitanja koja su tim sporazumom otvorena. Mi primenjujemo dva nivoa – za domaće i za uvoz, a oni traže da se te akcize na duvan izjednače, jer kod nas su za domaće tržište niže akcize na duvan nego na duvan koji se uvozi. Međutim, EU ili Brisel nas je naterao da se neka otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske i Srbije i BiH rasprave do kraja ovog meseca, kako bi se sa prvim januarom sledeće godine potpisao jedinstven sporazum svih ovih devet zemalja u okviru CEFTA-e. Znači, bilateralni sporazumi će se staviti van snage i biće samo jedan jedini, multilaterarni.“

* * * * *

Zvaničnici u Beogradu tvrde da Srbija nema spornih pitanja u okviru bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, ali u nadležnom Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom, glavni pregovarači ističu da postoje opravdana ograničenja kada je u pitanju uvoz nafte i akcize na duvan, što će – tvrde u ovom Ministarstvu – usvajanjem novih zakonskih rešenja biti otklonjeno do zahtevanog roka, odnosno potpisivanja zajedničkog CEFTA sporazuma.


Srbija nema nikakvih spornih bileteralnih pitnja,u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini sa Hrvatskom, ističe državni sekretar u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom i vođa srpskog tima za usaglašavanje sporazuma Vlatko Sekulović odgovarajući na tvrdnje iz Zagreba da srpska strana pokušava da odustane od ugovora o slobodnoj trgovini problematizirajući pitanje duvana i nafte:

„To je potpuno netačno. Mi smo potpuno posvećeni implementaciji slobodne trgovine, prema tome ja ne vidim da Srbija to dovodi u pitanje, niti će oni to dovoditi u pitanje. Što se tiče pitanja Naftne industrije i uopšte politike akciza, to nije bilaterarno pitanje između dve zemlje. Nama je činjenična situacija takva da u ovom trenutku postoji faktički monopol NIS-a nad prometnom naftom i naftnim derivatima, i takav režim se neće menjati do usvajanja novog Zakona o carinskoj tarifi kojim je predviđeno uvođenje carine na te prozvode. Što se tiče akcizne politike, povlašteniji je položaj domaćih preduzeća u odnosu na strana i tu ćemo mi morati da kao zemlja vršimo određena prilagođavanja onome što su zahtevi CEFTA-e.“

Jedini zahtev upućen za neku vrstu koncesije upućen je od strane Bosne i Hercegovine, u kojem se traži izuzetak od režima slobodne trgovine određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda i taj zahtev od BiH ide kako prema Srbiji tako i prema Hrvatskoj, tvrdi državni sekretar u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom. Sama CEFTA je izgrađena tako da postoje određeni tranzicioni periodi prilagođavanja i tu Sekulović vidi mogućnost za liberalizaciju trgovine:

„Ja mislim da mi imamo dovoljno instrumenata na raspolaganju da postignemo ciljeve koje želimo, a to je s jedne strane liberalizacija trgovine, a s druge strane stvaranje određenih uslova za proces restrukturiranja, odnosno privatizacije naše Naftne industrije, a i zaštiti interesa stranih investitora koji su u Srbiju uložili preko milijardu dolara.“

Jedinstveni sporazum Srednjeevropskog ugovora o slobodnoj trgovini stupiće na snagu polovinom 2007. godine, nakon što ga do kraja ove godine bilateralno ratifikuju zemlje potpisnice. Milan Prostran iz Privredne komore Srbije pojašnjava kako su dve odredbe vezane za carine, postale predmet rasprave:

„To su dva pitanja koja su tim sporazumom otvorena. Mi primenjujemo dva nivoa – za domaće i za uvoz, a oni traže da se te akcize na duvan izjednače, jer kod nas su za domaće tržište niže akcize na duvan nego na duvan koji se uvozi. Međutim, EU ili Brisel nas je naterao da se neka otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske i Srbije i BiH rasprave do kraja ovog meseca, kako bi se sa prvim januarom sledeće godine potpisao jedinstven sporazum svih ovih devet zemalja u okviru CEFTA-e. Znači, bilateralni sporazumi će se staviti van snage i biće samo jedan jedini, multilaterarni.“
XS
SM
MD
LG