Dostupni linkovi

logo-print

Glavaš ostaje na slobodi


Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podnijelo je žalbu na noćašnju odluku istražnog suca osječkog Županijskog suda Marija Kovača kako taj sud nije mjesno nadležan za odluku o pokretanju istrage protiv Branimira Glavaša i određivanju pritvora. Naime, Kovač je kazao kako se protiv Glavaša za isto kazneno djelo, dakle ratni zločin protiv civilnog stanovništva već vodi kazneni postupak u Zagrebu. Državno odvjetništvo žalit će se i na sučevu odluku da se Glavaša zadrži u pritvoru dok se odluči je li mjesno nadležan Zagreb ili Osijek. O svemu tome odlučivat će Žalbeno izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda, a odlučit će na kraju najvjerojatnije Vrhovni sud Hrvatske. Kako god cijeli postupak nekome sa strane izgledao, sve se odvija po zakonu, procjenjuje za naš radio odvjetnik i predsjednik nevladine organizacije Hrvatski pravni centar Goran Mikuličić:

„Ako apstrahiramo činjenicu da se to sve skupa događa puno prekasno u odnosu na događaje koji su bili, nisam primijetio – barem ovako gledajući sa strane – da bi tu bilo nekakvih pogrešaka koje bi ukazivale na nepridržavanje ili čak na kršenje zakona. Ja, naravno, nisam presretan zbog procedure koja je ovdje prisutna, međutim ona je takva kakva jeste i mi se kao legalisti nje, nažalost, moramo pridržavati dok je na snazi.“

Šestero ljudi koje se uz Glavaša tereti da su odvodili, mučili i ubijali civile u ratnom Osijeku 1991. godine, već su u pritvoru. Za Glavaša se pritvor traži zbog posebno teške kvalifikacije ovog kaznenog djela, ali i zbog utjecaja na svjedoke, odnosno osobe koje ga izravno terete. Hoće li hrvatsko pravosuđe biti u stanju to obaviti – za Radio Slobodna Evropa govori profesor političke filozofije i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski:

„To je stvar o kojoj će se odlučivati narednih dana. Ono što se sad čini sasvim jasnim je to da unatoč svim nastojanjima postoji otpor spram toga da se osoba koja se zove Glavaš pozove na odgovornost. Taj otpor je vezan i uz njegov utjecaj, ali i uz, rekao bih, endemske probleme hrvatskog pravosuđa, posebice sudstva. Mi ne možemo u ovom trenutku reći je li gospodin Glavaš kriv za stvari koje su se dogodile 1991. godine, ali možemo reći da se sasvim sigurno ponaša kao da jeste kriv, i to je nešto što također treba biti sastavni dio prosuđivanja o tome slučaju.“

Postoje ocjene da je do ovog zastoja i zbrke oko mjesne nadležnosti u postupku za osječke ratne zločine došlo zbog lošeg rada Državnog odvjetništva i njegovog prvog čovjeka Mladena Bajića. Odvjetnik Čedo Prodanović:

„S obzirom na ovu rješidbu osječkog istražnog sudca, pretpostavljam da je on to tretirao da se radi o jedinstvenom produženom kaznenom djelu ratnog zločina za koji se ne mogu voditi dvije odvojene istrage. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku ustvari je trebalo staviti zahtjev za proširenje istrage pred Županijskim sudom u Zagrebu.“

Mikuličić se ne slaže sa takvim ocjenama:

„Ja ne bih rekao da je Bajić šeprtljavo postupio. Poznajući pravnike koji stoje uz Glavaša, mogu reći da je tim koji prati Branimira Glavaša, u jednom profesionalno-odvjetničkom smislu, tim koji je sastavljen od vrhunskih stručnjaka. S druge strane, poznajući gospodina Bajića, siguran sam da na tim predmetima rade njegovi najbolji ljudi.“

Postupak se, dakle, nastavlja svojim, po ocjeni poznavatelja zakonitim ali sporim tempom. Hoće li Glavaš možda iskoristiti ovu sporost i jednog dana nestati iz Hrvatske, umjesto da se pred sudom suoči sa sve ozbiljnijim optužbama protiv sebe? Profesor Puhovski u to ne vjeruje:

„On može pobjeći kad god hoće, njemu nije uzeta putovnica. Indikativno je da se on jučer navečer sam pojavio kod sudca, da ga nije niko doveo i da je tom prilikom sudac tri i pol sata proveo u ispitivanju gospodina Glavaša i nakon toga ustanovio da nije nadležan. Glavaš može otići iz zemlje kad hoće, ali to bi za njega bilo političko samoubojstvo. On je odviše politički ambiciozan i uvjeren da će se izvući da bi to učinio.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG