Dostupni linkovi

logo-print

BEOGRAD


Zastupnica porodica zzrtava Natassa Kandic kazala je da nema ubedljivih dokaza na osnovu kojih je promenjena kvalifikacija protiv trecheoptuzzenog Aleksandra Medicha i ccetvrtooptuzzenog Aleksandra Vukova, koji su umesto za uccessche u izvrssenju, optuzzeni za pomaganje u zloccinu u Trnovu 1995. kada je ubijeno ssest srebrenicckih Bossnjaka. Osim Medica i Vukova, optuzzena su joss trojica pripadnika paravojnih formacija Srbije "Skorpioni".
Izmena optuzznice pokazuje, po njenom missljenju, da u Tuzzilasstvu za ratne zloccine "misle da je najvazznije da sstite institucije koje su
bile ukljuccene zloccine", kao ssto su Ministarstvo unutrassnjih poslova Srbije i Drzzavna bezbednost u vreme Slobodana Milossevicha.
Portparol Tuzzilasstva za ratne zloccine Srbije Bruno Vekarich odbacio je navode Kandicheve kao neosnovane, naglasivssi da je optuzznica prilagodjena na osnovu dosadassnjeg toka dokaznog postupka i da i pored njenih izmena, Medichu i Vukovu i dalje preti maksimalna zatvorska kazna od 20 godina.

ZAGREB
Hrvatska i Srbija imaju bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini od kojeg srpska strana pokušava da odustane problematizirajući pitanje duvana i nafte, ali Hrvatska neće popustiti njenim uslovima, izjavio je u ponedjeljak premijer Ivo Sanader.
Povodom pregovora o prosirenju Srednjeevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), on je upozorio da se ne mogu unilateralno nakon potpisanog bilateralnog sporazuma vući potezi u međunarodnoj zajednici jer, kako je rekao, to nisu ni evropski
ni svetski demokratski standardi.
Sanader je upozorio da necce biti potpisan sporazum o CEFTA, ukoliko se svih osam zainteresovanih zemalja ne saglase.
Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Vranković kazao je da je tekst ugovora o proširenju CEFTA-e usuglašen multilateralnim
pregovorima u petak u Briselu, osim dve manje odredbe vezane za carine, odnosno njihovo postupno ukidanje za neke proizvode, za šta je Srbija tražila da joj se omogući prelazno razdoblje od tri godine
  • 16x9 Image

    Dragan Štavljanin

    Dragan Štavljanin radi za RSE od 1994. Magistrirao je na problemu balkanizacije (Prag/London), doktorirao na fenomenu “informacione mećave“ – višak informacija/manjak smisla (Beograd). Autor je knjiga „Hladni mir: Kavkaz i Kosovo“ i „’Balkanizacija’ Interneta i smrt novinara“.

XS
SM
MD
LG