Dostupni linkovi

logo-print

Ukidanje ili ne?


Odluka o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u BiH sredinom 2007. godine i dalje je otvorena, ali samo bi prijetnja miru i stabilnosti zemlje mogla pomjeriti planirani vremenski rok, stoji u izvještaju koji su Vijeću Evrope predstavili visoki zvaničnici Unije Havijer Solana i Oli Ren. Kako se navodi, konačnu odluku o zatvaranju OHR-a u Sarajevu donijeće Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH početkom naredne godine, pri čemu će se uzeti u obzir ukupna situacija zemlji i regiji. Ovakav izvještaj za BiH je veoma pozitivan jer se tu može vidjeti evropska perspektiva zemlje, kaže direktor komunikacija Ureda visokog predstavnika Chris Benet:

«Sada Evropska unija gradi svoju ulogu u BiH. Sada, ustvari, neki ljudi koji rade za Ured visokog predstavnika istovremeno rade i za Ured specijalnog evropskog izaslanika. Gradimo tu novu instituciju koja će pokušati da pomogne BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, i to je, ustvari, dugoročni cilj Evropske unije u BiH - dakle da pomognemo ovoj državi da gradi jednu stabilnu, mirnu, višenacionalnu državu koja je na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.»

Solanin i Renov izvještaj takođe napominje kako je u BiH potrebno pomoći da se prevaziđe zastoj u započetim reformama, ali da su za njihovo provođenje odgovorne domaće vlasti. Međutim, pojedini bh. političari, među kojima i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Šefik Džaferović, vjeruju kako još uvijek nije vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika i ukidanje njegovih bonskih ovlasti:

«Zatvaranje OHR-a i prestanak bonskih ovlasti ne treba vezati za rokove, nego treba vezati za procese. Prisustvo međunarodne zajednice u BiH je uzročno - posljedično povezano sa našim evropskim i evroatlantskim sigurnosnim putem. Što BiH bude bila bliže Evropskoj uniji i što bude imala veći stepen integracije u NATO savez, slabit će potreba za prisustvom međunarodne zajednice u BiH. Ali visoki predstavnik treba da pomogne, i međunarodna zajednica putem visokog predstavnika, da BiH bude na odgovarajući način pripremljena za članstvo u Evropskoj uniji. Ovakva BiH nije kredibilan kandidat za Evropsku uniju.»

Deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH mora dobiti odgovornu vlast i samostalno odlučivati o svojoj sudbini i putu ka Briselu, naglašava drugi zamjenik predsjedavajućeg državnog parlamenta Nikola Špirić:

«Reforme ovdje klize zato što su pojedini političari shvatili da međunarodna zajednica igra ulogu starijeg brata. Oni koji nisu spremni raditi u interesu BiH i njenih građana treba da odu, odnosno treba da građani donesu tu odluku, a ne da međunarodna zajednica razigrava različite oblike standarda i šema u BiH koji nisu viđeni ni u jednoj državi Evropske unije. Mislim da se mora doći u situaciju da se zahvalimo hohštapleraju - bilo domaćem ili međunarodnom.»

Savim sličnog misljenja je i parlamentarac Filip Andrić, koji ističe kako je institucija visokog predstavnika u BiH uradila dobar dio posla, ali da se sa visokim predstavnikom ne može u Evropsku uniju:

«Znači nije budućnost BiH visoki predstavnik nego Evropska unija. Stoga treba sve učiniti da što prije se steknu uvjeti da bh. vlast preuzme odgovornost za vlastitu sudbinu, za vlastitu državu - i zasigurno velikih problema još uvijek ima, ali isto tako mislim da su oni rješivi ukoliko smo spremni ozbiljno sjesti i razgovarati otvoreno o najbitnijim pitanjima i tražiti njihovo rješenje.»

Sasvim je sigurno da BiH do kraja godine neće potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, kako je ranije planirano. Takođe, jasno je rečeno da BiH mora provesti neophodne reforme kako bi izgradila efikasne i funkcionalne državne strukture za evropske integracije. Sve to ipak moraju uraditi domaće vlasti i izabrani političari, uz pomoć međunarodne zajednice, bilo kroz instituciju visokog predstavnika ili specijalnog izaslanika Evropske unije.
XS
SM
MD
LG