Dostupni linkovi

logo-print

Pokret za promjene je svjestan odgovornosti


Gost ove subote je Koča Pavlović, visoki funkcioner najjače opozicione stranke u Crnoj Gori, Pokret za promjene, sa kojim razgovaramo o ponudi te stranke vladajućoj crnogorskoj koaliciji, u kojoj su u toku konsultacije za sastav vlade na čijem će čelu biti Željko Šturanović, da pruže ekspertsku pomoć u procesu evropskih integracija, što je novina u ponašanju opozicionih stranka u Crnoj Gori. Koča Pavlović govori i o tome kako Pokret za promjene gleda na proceduru donošenja novog Ustava, koji, kako ocjenjuje, nikako ne bi smio doprinijeti novim podjelama u Crnoj Gori.

RSE: Na formalnim konsultacijama sa predsjednikom Republike, Filipom Vujanovićem, oko mandatara, predsjednik Vaše stranke, Nebojša Medojević, nije tražio direktno učešće u Vladi, ali ste saopštili da ste zainteresovani da im pomognete u procesu evropskih integracija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformi osjetljivog sektora bezbjednosti. Šta to zapravo znači?

PAVLOVIĆ: Kao najjača opoziciona partija koja ima 11 mjesta u Parlamentu, svjesni smo naše odgovornosti, pogotovo dimenzije te odgovornosti u ovome periodu koji dolazi, a to je period u kome će Crna Gora donijeti neke najznačajnije odluke i poteze vezane za eventualnu evropsku budućnost. Predložili smo gospodinu Vujanoviću nekoliko stvari. Jedna od njih je naše intenzivno uključivanje upravo u taj proces pregovaranja. Ponudili smo naše eksperte. Poznato je da je više puta od strane Evrope konstatovano da Crna Gora nema dovoljne administrativne kapacitete za proces koji predstoji. Mi smo upravo zbog toga izrazili našu spremnost da pomognemo u tome crnogorskoj Vladi. Radi se o tome da mi ne želimo da uđemo u vlast, ali želimo da na svaki način, ukoliko postoji mogućnost, učestvujemo u tim pregovaračkim timovima u bilo kom statusu. Ne insistiramo na tome da naši ljudi, koji bi se eventualno tamo našli, imaju nekakav ravnopravni status što se tiče glasanja i odlučivanja, ali u svakom slučaju smo spremni da pružimo tu ekspertsku podršku u mjeri u kojoj možemo.

RSE: Da li je to ono što se sada naziva konstruktivna opozicija, što je po mnogim ocjenama bio glavni nedostatak u Crnoj Gori? Koliko vjerujete da možete imati uspjeha tolikim dijelom involviranosti u tim procesima?

PAVLOVIĆ: Mi smo definitivno opozicija čiji interes nije da Vlada bude što gora. Mi se ne rukovodimo onim principom koji je bio toliko očigledan kod dosadašnje opozicije na crnogorskoj političkoj sceni, a to je - što gore to bolje. Ne želimo lošu vladu. Želimo da napravimo što snažniji pritisak u saradnji sa Evropskom unijom, koja će takođe praviti svojevrstan pritisak, tražeći od Vlade da ispunjava preuzete obaveze i da uvodi evropske standarde. Mi ćemo sa naše lokalne, domaće strane, praviti jednaki pritisak u namjeri da napravimo Vladu što boljom.

RSE: A kakav je bio odgovor gospodina Vujanovića? Da li je bilo povratne informacije na vašu ponudu? Pretpostavljam da je nešto nagovijestio ?

PAVLOVIĆ: Možda je najkorektnije reći da je on našu inicijativu ocijenio kao dobronamjernu i pozitivnu. Mislim da je to dobar znak. Gospodin Šturanović, kao novi mandatar, je najavio konsultacije sa opozicijom i pretpostavljam da ćemo u tim konsultacijama mi imati potpuniju informaciju kako taj čovjek, koji će kreirati vladu, gleda na naše inicijative koje ćemo u manjoj, ili većoj, mjeri ponuditi. Htio bih da naglasim da je ovaj naš pristup u ogromnoj mjeri izraz koji se ne ogleda u podršci koju smo mi na zadnjim izborima dobili. Imamo utisak da je to većinski stav crnogorske javnosti, da se pokuša voditi jedna takva konstruktivna politika zato što se definitivno Crna Gora nalazi pred jako značajnim odlukama koje zahtijevaju jedan širi konsenzus i upravo ta priča o konsenzusu zauzima opšte mjesto, ne samo unutar političkog kruga, nego i u široj crnogorskoj javnosti.

RSE: Osim formiranja nove Vlade i njene uloge u sprovođenju novih reformi, tu je i pitanje Ustava, za šta je, prema ocjenama iz vaše stranke, potrebno postići konsenzus, ili što veću suglasnost, što, makar prema prvim najavama, neće biti jednostavan posao. Mediji su objavili sadržinu ekspertske verzije Ustava Crne Gore i trebalo bi da ste je Vi, kao poslanik crnogorske Skupštine, dobili na uvid. Da li ste imali prilike da pogledate ekspertsku verziju Ustava?

PAVLOVIĆ: Mi u Pokretu za promjene smo, na žalost, to dobili tek juče, u isto vrijeme kada su mediji objavili dijelove tog ustavnog ekspertskog teksta i to tumačene upravo od strane gospodina Šukovića, jednog od autora. Mislim da bi bilo malo neozbiljno da izlazimo sa bilo kakvom ocjenom. U narednom periodu ćemo imati pomoć jednog ekspertskog tima koji će nas poslanike, od kojih većina nije verzirana za ustavna pitanja detaljno upoznati sa materijom…. Oni će nas zapravo snadbijevati stručnim mišljenjima. Na osnovu ovoga što sam vidio u novinama, tamo ima nekoliko prilično pozitivnih stvari. Što se tiče onih stavova navedenih u preambuli, mislimo da je to otprilike u skladu sa našim pristupom. Ono što je neophodno spomenuti je da imamo jednu ideju, za koju mislim, da bi mogla donijeti brzi napredak u procesu donošenja Ustava, a to je da pri usaglašavanju tog ustavnog teksta u Parlamentu krenemo od onih dijelova ustavnog teksta koji nisu prepoznati kao sporni i da time dođemo do gotovo 90 posto ustavnog teksta jednim širokim konsenzusom, a ti dijelovi su jako značajni. Bili su komentari u kojima se pominje da su neke nezavisne revizorske i kontrolne institucije unijete u ustavni tekst. To je jedna od stvari na kojima ćemo insistirati, s tim što ćemo proširiti taj broj institucija. Pominje se da su Centralna banka, institut ombucmana i državnog revizora unijeti u ustavni tekst. Mi ćemo tražiti da se unesu i neke nezavisne kontrolne institucije koje će se boriti protiv korupcije. Mislimo da je značajno da se one unesu u ustavni tekst da bi im se dao jedan snažan legitimitet. Naš mehanizam koji predlažemo nije toliko beznačajan jer mislimo da bi bilo jako blagotvorno da se napravi jedan koncenzualni ambijent u Crnoj Gori. Taj ambijent bi se mogao praviti na većem dijelu Ustava, koji bi prethodno bio usuglašen, a kasnije, kada bi došla na red ona pitanja koja se tiču identiteta, kao pitanje jezika, naša ideja je da se tu lociraju neka od pitanja oko kojih je očigledno nemoguće postići neki širi konsenzus i da se oko tih pitanja konsultuju na referendumu građani Crne Gore. Ovo je bitno jer naš stav kao pokreta jeste da u narednom periodu usvajanja ustavnog tekste ne želimo ni na koji način da svojim glasovima pomognemo bilo kakvo preglasavanje u Parlamentu koje će dalje dograditi crnogorske podjele. Smatramo Crnu Goru dovoljno podijeljenom i mislimo da ovaj Ustav mora da bude, u najvećoj mogućoj mjeri, Ustav pomirenja, a nikako Ustav daljih podjela. Smatramo da je strašno bitno da se na eventualnom referendumu izjašnjavamo samo o spornim dijelovima, a ne da se desi situacija u kojoj bi referendum mogao biti zloupotrebljen da se ozakoni neko preglasavanje. Mislim da bi bilo pošteno i prema crnogorskoj javnosti i prema budućnosti Crne Gore pitati građane na referendumu samo oko tih pitanja oko kojih ne postoji konsenzus i time zaštiti onaj ostatak ustavnog teksta koji je prethodno bio usuglašen.

RSE: I izbor potpredsjednika Parlamenta se zakomplikovao nakon što predstavnici prosrpskih opozicionih stranaka 2. oktobra na konstituisanju crnogorskog Parlamenta, istovremeno i ustavotvorne Skupštine, nisu ustali na intoniranje crnogorske himne, zbog čega je izbor kandidata Srpske liste Gorana Danilovića, koji je slovio kao najozbiljniji, doveden u pitanje, kao i bilo koga iz prosrpskih stranaka. Ovih dana se pomenulo da bi vaš kandidat mogao da prođe kao potpredsjednik Skupštine. Da li ste razmišljali i o tome?

PAVLOVIĆ: Kada je bilo govora o potpredsjedniku Skupštine, mi smo na početku imali ideju da predložimo nekoga od ljudi iz Pokreta za promjene jer nam je Poslovnik u radu Parlamenta davao pravo na to jer smo mi kao najjača politička opozicija partija imali pravo na mjesto potpredsjednika. Kasnije smo se opredijelili da u razgovoru sa kolegama iz opozicije dođemo do jednog sporazuma koji bi trebao da rezultuje time da opozicija ima jedinstvenog kandidata. To je bio jedan od principa na osnovu kojeg smo došli do zajedničkog kandidata koji je makar na početku bio zajednički kandidat, pa se pokazalo da baš i nije. Nakon toga mi smo se opredijelili da resurse koje mi imamo, što se tiče poslaničkog kluba, ipak usmjerimo na nešto što smatramo značajnijim, na to da tražimo da nam se da mogućnost da opredjeljujemo politiku u skupštinskim odborima vezano prvenstveno za bezbjednost, a možda i za finansije. Potpuno smo svjesni da je ključ crnogorskog uspjeha u njegovom putu ka Evropi, upravo ključ svih tih neophodnih reformi koje se trebaju donijeti u sektoru tužilaštva, pravosuđa i policije i trebalo bi da mi možemo da ga potražimo u Parlamentu u tom odboru. Zato smo procijenili da je to jako značajno da odbijemo taj odbor. Što se tiče potpredsjednika Parlamenta, oni su predložili gospodina Danilovića. Mi nismo bili ti koji su birali ko će biti. Izbor je bio njihov i, u skladu sa tim dogovorom i ovim principima koje sam naveo, mi smo odlučili da to podržimo. Sva je prilika da to neće proći, a šta će u narednom periodu biti, vidjet ćemo.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG