Dostupni linkovi

logo-print

Cho-Oya - na više od 8000 metara...


Nakon uspjeha, sve nedaće - hladnoća, snijeg, led, vjetar, opasnost - su zaboravljene. I dok sa osmijehom prima čestitke od rodbine, prijatelja i kolega, Petar, po povratku u Banju Luku, ističe da u uspjeh nije ni sumnjao. Najteži je, kaže, kod osvajanja šestog po visini vrha na svijetu, bio zadnji uspon od 700 metra:

«Krenuli smo u 3 sata po noći. Noćni uspon je išao jako teško, naporno. To je zadnjih 700 metara, znači od 7.500 metara od kampa C do vrha je 700 metara i sad kad vi poredite ja sam izašao u 9,55, u 10 sati je bilo kad sam ujutro izašao. Znači, gledajući na sat, to je sedam sati za 700 metara. Svakih sto metara sat vremena se ide. To se jako usporeno ide, usporen je korak, usporeno disanje. Jedina olakšica koju smo imali je da smo koristili kiseonik, jer mnogo veći je procenat izlaska na sam vrh kad se koristi kiseonik, nekih 75 posto. Ako ne koristite, pada na 15 posto.»

Za uspjeh cijele ekspedicije svakako je zaslužan i vođa ekspedicije Dragan Jaćimović, dodaje Petar:

«Mi smo dosta dobro bili pripremljeni, jer sam Dragan Jaćimović je iskusan i on zna već kako to sve funkcioniše - on je već 16 puta bio na Himalajima. Vodio je razne ekspedicije i sam je penjao. On je sam bio penjač Oyu, pa onda poslije Everest.»

Dosadašnji visinski rekord bh. alpinista od 7.743 m držao je Boris Kovačević. Na ovaj uspjeh bh. alpinisti čekaju od 1979. godine, kada su granicu od 7 hiljada metara, osvajanjem vrha Korženjevska na Pamiru, probili Mujo Mulaosmanović i Branimir Maltarić, ističe predsjednik Planinarsko - alpinističkog - orijentacionog kluba Banja Luka Duško Blažić:

«Da kažem, prije par godina, možda i prije mjesec dana, izgledalo je nestvarno, budući da već od 1979. godine, kada su u sastavu jugoslovenske ekspedicije Muknim Šišić i Muhamed Gafić pokušali zajedno s jugoslovenskom ekspedicijom da ispenju sam Mont Everest, ali nisu stigli daleko od baznog logora na 5.300 metara, došli su negdje do visine oko 7.200 metara i morali su da se vrate nazad. Od tada na tlu BiH pokušava se ispenjati neka veća visina od te visine, a isto tako i vrh preko 8.000 metara, odnosno visina preko 8.000 metara.»

Iako se Petar Pećanac bavi alpinizmom tek šest godina, predviđaju mu blistavu karijeru:

«Planina je neumoljiva, Himalaji su pogotovo neumoljivi i vrlo opasni. Mnogi su krenuli gore, dosta njih se nije vratilo odozgo, a vrlo mali broj je imao sreću da ispenje gore i da se vrati živ i zdrav. Tu je i naš Petar, on je to uspio i ovom prilikom želim da mu čestitam još jednom i mislim da je to uspjeh koji će ući u istoriju ne samo našeg kluba, našeg grada, RS-a nego i BiH, pogotovo što, recimo, u nekim međunarodnim kategorizacijama pri izboru sportista i u ostalim kategorizacijama ova visina preko 8.000 metara stavlja se u ravan olimpijske medalje.»

Petar Pećanac sam najavljuje da će iduće godine pokušati sa istom ekipom osvojiti najviši vrh na svijetu - Mont Everest:

«Ustvari, ova Cho-Oya, ovaj vrh je priprema za tako nešto, tako da smo mi sad, sva ova ekipa koja je išla na Cho-Oyu učestvovaće u ekspediciji na Everest. Možda se pojavi još jedno, dvoje alpinista, ali uglavnom tim je napravljen za Everest.»

A do tada, kaže, ide na brod, gdje radi kao fotograf, da zaradi sredstva za sljedeću ekspediciju na Himalaje:

«Fotograf sam, snimatelj, to je moja ljubav i trenutno sad radim u Americi na ovim turističkim brodovima. To su ogromni brodovi i tamo sam sad na poziciji menadžera, odnosno lab-menadžera. Radim u laboratoriji i printam te fotografije što slikamo goste. To je jedan vrlo veliki biznis i ja sam vrlo zadovoljan tim pozivom, jer ne samo što može da se zaradi neki novac nego što čovjek jako puno putuje i obiđe neke atraktivne krajeve. Dosad sam obišao, od ovih atraktivnijih, Havaje, pa Bora Bora - to je najljepše mjesto na svijetu gdje sam ikad bio - pa Meksiko, Aljaska, Gvatemala, Nikaragva, Kostarika, Panama, Kalifornija. Evo sad letim za Karibe. Imaću kruz Njujork - Karibi.»
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG