Zakon su predložili oporbeni francuski socijalisti i to još u svibnju ove godine. Da bi stupio na snagu, treba proći i glasanje u Senatu i na koncu zakon treba potpisati i predsjednik Republike. Promatrači ne žele komentirati kakav će ishod biti na kraju duge legislativne procedure, no i više je očito da je potez Pariza raspalio strasti u Turskoj, uostalom ekonomski bojkot francuskih proizvoda već je najavljen.
Obrazlažući glas za zakon, jedan od zastupnika Richard Malie je kazao:
"Priznavanje tragedije nije direktno upereno protiv Turske i turskog naroda. No, Turska prijetnja ekonomskim bojkotom, dala nam je dodatni dokaz da ovo zemlja još nije spremna ući u Evropsku uniju."
Francuska je još 2001. priznala genocid na Armencima, ali zakon nije uključivao kaznu za negiranje genocida. Slične kaznene odrednice se primjenjuju i u slučaju negiranja holokausta. Za zakon je glasalo 106 zastupnika. Među onima koji su bili protiv je Michel Piron, koji je istaknuo da se Vlada ili pravosudne institucije ne smjele baviti sa interpretacijom povijesti, te da ga sve to podsijeća na bivši sovjetski režim:
"U slobodnoj državi, povijesnom istinom se ne bavi ni Vlada, ni pravosuđe. Mnogi od nas su čitali Solženjcina, pa nas ovo podsjeća na onu vrst režima u kojem se povijest određivala zakonima, a narod iscrpljivao lažima i podvrgavan najgorim manipulacijama."
Još je u srijedu, evropski povjerenik za proširenje Olly Rehn upozorio da će ovaj zakon štetiti odnosima Europske unije i zemlje kandidatkinje - Turske.
Povjesničari procjenjuju da je između 1915. i 1922. gotovo milijun i pol Armenaca koji su živjeli u otomanskoj Turskoj ubijeno i deportirano. Turska priznaje da su u tom razdoblji Armenci bili žrtve, no negira genocid i navodi brojku od 300.000 ubijenih. Službena Ankara je vrlo osjetljiva prema ovoj temi. Nekoliko uglednih intelektualaca i pisaca, među kojima i aktualni dobitnik Nobelove nagrade za književnost Orhan Pamuk, bilo je izvedeno pred sud zbog protivljenja službenoj turskoj verziji o broju ubijenih Armenaca.
Nobelovac Pamuk je o temi progovorio i na prošlogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjiga, komentirajući intrevju koju je dao jednoj švicarskoj novini:
"Rekao sam da je ubijeno milijun Armenaca i oko 30.000 Kurda. Nakon toga sam bio optužen. Želim ponoviti da se o ovim temama ne razgovara u Turskoj, a smatram da o tome što se Armencima dogodilo u Otomanskom carstvu svaki čovjek u Turskoj ima pravo javno govoriti."
Analitičari ističu da će francuski zakon samo dodatno zakomplicirati odnose u Turskoj i pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, ali i mnogi europarlamentarci smatraju da francuski zakon na kušnju dovodi slobodu izražavanja u EU.
Obrazlažući glas za zakon, jedan od zastupnika Richard Malie je kazao:
"Priznavanje tragedije nije direktno upereno protiv Turske i turskog naroda. No, Turska prijetnja ekonomskim bojkotom, dala nam je dodatni dokaz da ovo zemlja još nije spremna ući u Evropsku uniju."
Francuska je još 2001. priznala genocid na Armencima, ali zakon nije uključivao kaznu za negiranje genocida. Slične kaznene odrednice se primjenjuju i u slučaju negiranja holokausta. Za zakon je glasalo 106 zastupnika. Među onima koji su bili protiv je Michel Piron, koji je istaknuo da se Vlada ili pravosudne institucije ne smjele baviti sa interpretacijom povijesti, te da ga sve to podsijeća na bivši sovjetski režim:
"U slobodnoj državi, povijesnom istinom se ne bavi ni Vlada, ni pravosuđe. Mnogi od nas su čitali Solženjcina, pa nas ovo podsjeća na onu vrst režima u kojem se povijest određivala zakonima, a narod iscrpljivao lažima i podvrgavan najgorim manipulacijama."
Još je u srijedu, evropski povjerenik za proširenje Olly Rehn upozorio da će ovaj zakon štetiti odnosima Europske unije i zemlje kandidatkinje - Turske.
Povjesničari procjenjuju da je između 1915. i 1922. gotovo milijun i pol Armenaca koji su živjeli u otomanskoj Turskoj ubijeno i deportirano. Turska priznaje da su u tom razdoblji Armenci bili žrtve, no negira genocid i navodi brojku od 300.000 ubijenih. Službena Ankara je vrlo osjetljiva prema ovoj temi. Nekoliko uglednih intelektualaca i pisaca, među kojima i aktualni dobitnik Nobelove nagrade za književnost Orhan Pamuk, bilo je izvedeno pred sud zbog protivljenja službenoj turskoj verziji o broju ubijenih Armenaca.
Nobelovac Pamuk je o temi progovorio i na prošlogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjiga, komentirajući intrevju koju je dao jednoj švicarskoj novini:
"Rekao sam da je ubijeno milijun Armenaca i oko 30.000 Kurda. Nakon toga sam bio optužen. Želim ponoviti da se o ovim temama ne razgovara u Turskoj, a smatram da o tome što se Armencima dogodilo u Otomanskom carstvu svaki čovjek u Turskoj ima pravo javno govoriti."
Analitičari ističu da će francuski zakon samo dodatno zakomplicirati odnose u Turskoj i pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, ali i mnogi europarlamentarci smatraju da francuski zakon na kušnju dovodi slobodu izražavanja u EU.
