Dostupni linkovi

Albanci pozvani na referendum


U pripremama za promenu ustava i referendumsku kampanju potpredsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Nenad Popović pozvao je Albance sa Kosova da se upišu u biračke spiskove i glasaju na referendumu o novom Ustavu Srbije. On ističe da je UNMIK-u, OEBS-u i KFOR-u upućen zahtev da organizuju bezbedan pristup svim građanima do biračkih mesta na Kosovu i Metohiji:

„To su spekulacije da neće biti brojani glasovi Albanaca i ja ovim putem želim još jednom da pozovem sve građane albanske nacionalnosti da izađu na referendum, da se upišu u biračke spiskove i time slobodno izvrše svoju građansku obavezu.“

Prema podatcima UNMIK-a, biračko telo na Kosovu, koje čine Albanci, Srbi i ostale manjinske grupe, iznosi oko milion i trista hiljada, kaže Marko Blagojević iz Centra za slobodne izbore i demokratiju. Veruje se da će veliki deo od dvesta pedeset hiljada Srba podržati referendum. Ukoliko bi se albansko biračko telo upisalo u spisak, pretpostavka je da umesto šest i po miliona birača, koliko je zvanično danas, taj broj bio sedam i po miliona. Izvesno je da je ovaj poziv motivisan političkim činjenicama, ali je takođe i činjenica da kosovski Albanci već dvadesetak godina bojkotuju srpske izbore, kaže Marko Blagojević:

„Čovek je pozvao Albance da se upišu u birački spisak juče, a birački spisak se zaključuje danas. Da krenemo odatle, dakle kakve su uopšte šanse da bi neko mogao da uzme u ozbiljnije razmatranje upisivanje u birački spisak (govorim o Albancima). Poziv može da bude zabava za javnost, ali prosto ništa više od toga.“

Unošenje pokrajine u preambulu ustava, uz istovremeno ne izjašnjavanje većinskog dela stanovništva o dokumentu, nameće mišljenje kako je reč o isključivoj brizi srpskih vlasti za teritoriju. Marko Blagojević:

„To je tako, i iz perspektive rukovodstva, ali i iz perspektive birača. Mi smo radili nekakvu procenu etničkih distanci i egzaktan podatak do kojeg smo mi došli je da postoji najmanje pedeset posto ljudi u Srbiji koji ne žele da sa Albancima dele čak ni državljanstvo, koji ne žele Albance u istoj državi u kojoj žive i Srbi, a onda u okviru tog istog istraživanja vidite i to da opet natpolovična većina birača u Srbiji želi Kosovo u sastavu Srbije i da to bude ishod ovih pregovora o statusu Kosova. I onda dolazite – istina je to što kažete – do jednog apsurdnog zaključka da Srbi u Srbiji zapravo žele teritoriju u sastavu Srbije, ali ne u paketu sa narodom, sa ljudima koji tamo žive.“

Dakle, kada se malo detaljnije analizira poziv kosovskim Albancima za učešće na referendumu, uočljivo je preplitanje tehnike, procedure, ali i politike. Mada predsednik skupštinskog odbora za Kosovo Dušan Proroković ne veruje da će Albanci izaći na referendum, on odbacuje tvrdnje da srpske vlasti brinu isključivo o teritoriji:

„To je potpuno pogrešna teza. Ponavljam, stalni birački spisak na Kosovu i Metohiji ne postoji, to je prvo. Drugo, ta materija je regulisana sporazumom između Bernara Kušnera, tadašnjeg šefa UNMIK-a, i organa Savezne Republike Jugoslavije. Svako ko želi da izađe na referendum na Kosovu i Metohiji biće uveden u poseban birački spisak, bio on Albanac, Srbin, Bošnjak ili bilo koje druge nacionalnosti, potpuno je svejedno. Jedini uslov je da ima lični dokument izdat od strane nadležnih organa Republike Srbije. Dakle, Albanci su potpuno slobodni da uzađu na referendum, da glasaju. Problem je što oni od 1981. godine ne učestvuju u našem političkom životu.“

Ekspert za ustavno pravo Stevan Lilić, u izjavi za naš program ističe da je ovakav poziv pre svega politički motivisan i rezultat pritiska javnosti, ali i potseća da je sličnih poteza bilo i u vreme Miloševićeve vlasti:

„To podseća na ranija vremena, kada je zapravo Kosovo služilo za političko štimovanje, političku manipulaciju, od predsedničkih do izbora narodnih poslanika. Setimo se recimo kad je Arkan bio predstavnik sa Kosova i tako dalje. Mislim da je to usledilo kao oblik pritiska javnosti. Iako nije bilo javne debate povodom ustava, stručna udruženja, pojedinci i grupe su se javno oglasili u smislu da je to težak nedostatak i defekt legitimiteta ustava ukoliko ne bi bili upisani i ukoliko ne bi bila dana mogućnost Albancima sa Kosova da se o tome izjašnjavaju.“

--
XS
SM
MD
LG