Dostupni linkovi

logo-print

Reforma policije u kritičnoj fazi


Predsjedavajući Upravnog odbora Himzo Selimović kaže da je rasprava vođena o nadležnostima pojedinih policijskih institucija na državnom nivou, ali da zbog različitih mišljenja nije donijet konačan zaključak:

«Raspravljamo, dakle, sa nivoa ministra sigurnosti koji će biti na vrhu piramide, o institutima koji će biti u tom nivou – i tako ćemo redom u policijskoj strukturi i pokušati da približimo stavove na narednom sastanku. Ono sa čim se ne možemo usaglasiti sto posto, mi idemo dalje, ostavićemo za naredni sastanak da pokušamo još jednom, i onda ukoliko se ne usaglasi imaju mehanizmi da oni stavovi koje podržava većina Upravnog odbora dobiju našu podršku.»

Predstavnik RS-a u Direkciji za reformu policije Uroš Pena i dalje je samo posmatrač u radu Direkcije. Ističe kako se na ovakav način ne može stići do rješenja koje će biti prihvatljivo za sve u BiH:

«Agonija se nastavlja. Izvršno tijelo nema jasna uputstva kako dalje raditi. Zato se vraćamo svaki put na početak, ponovo radimo državni nivo, sa nejasnim pozicijima i nejasnim nadležnostima i pitanje je kako ćemo iz ovoga izići. Ovako kako radimo, mislim da to neće ići. Mora neko da uvaži ono što nadležne institucije i one koje su potpisale Sporazum kažu, pa da onda krenemo dalje. Pravo da vam kažem, međunarodna zajednica može nametnuti, ali ne može donijeti ovo. U ovom momentu izlaz se ne vidi na ovaj način.»

Da podsjetimo: Sporazumom o reformi policije, koji je usvojen u sva tri parlamenta u BiH, predviđeno je da jedinstvene policijske strukture budu van uticaja politike, da zakonodavstvo i financije budu na državnom nivou, a operativni poslovi u nadležnosti lokalne policije. Ovakav koncept u skladu je s evropskim standarima, a predviđena je mogućnost ukidanja ili značajnog smanjenja nadležnosti entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova. Problemi su nastupili kada su predstavnici RS-a prestali aktivno učestvovati u radu Upravnog odbora Direkcije za reformu policije koja je trebala ponuditi prijedlog plana organizacije budućih jedinstvenih policijskih snaga.

Novoizabrani član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović podsjeća:

«Treba reći da Direkcija ne radi u skladu sa Sporazumom koji su usvojila tri parlamenta u BiH. To je odmah bio pokazatelj da će biti određenih problema. Drugo, insistiranje na reformi policije koja je protiv Ustava - promjena ustavnog uređenja BiH je nemoguća. I to su razlozi zbog kojih teško ide usaglašavanje oko ove vrste reforme policije. Prihvaćena su i u RS-u tri evropska principa, samo ih različito tumačimo. Moguće se dogovarati dalje, ali, kao i u svakom dogovaranju, mora se pomalo popuštati negdje, a ne zauzeti tvrd stav i reći to je pravac i nikako drukčije. Spremni smo, iz RS-a, za razgovore dalje o reformi policije, ali ne po diktatu.»

U Stranci demokratske akcije naglašavaju kako su političari o reformi policije rekli sve. Sljedeći korak treba napraviti visoki predstavnik i nametnuti konačno rješenje, kaže član Predsjedništva ove stranke Elmir Jahić:

«Ured visokog predstavnika ima mandat po Dejtonskom sporazumu da deblokira blokade u radu institucija države BiH. Ovo nije ništa drugo nego brutalna i vulgarna blokada jednog suštinskog reformskog procesa u BiH i ovdje je zaista neprimjereno ponašanje Ureda visokog predstavnika i samog visokog predstavnika koji bezočno toleriše opstrukcije od strane RS-a da je to već prevršilo svaku mjeru.»

Reforma policije jeste u kritičnoj fazi, ali odluku ne može donijeti visoki predstavnik jer je to uslov za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, ističe direktor komunikacija Kancelarije visokog predstavnika Kris Benet:

«BiH neće moći da potpiše ovaj sporazum ukoliko nema saglasnosti ovdje, u BiH, oko reforme policije. To je jedna ključna stvar.»

Upravni odbror Direkcije za reformu policije svoj konačni prijedlog plana strukture buduće jedinstvene policije u BiH trebao bi završiti do kraja novembra.
XS
SM
MD
LG